07092020čet
Last updatečet, 09 jul 2020 1pm

Digitalna Crna Gora: Obećanje, ludom radovanje

Za razliku od Crne Gore, Google aplikacije je moguće platiti u svim zemljama regiona – Albaniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Makedoniji. I Sloveniji, svakako. I, hajde što ne čine napore da crnogorski građani poput drugih u svijetu, bez smetnji koriste uobičajene servise, nego što gvozdenovići, iako navodno svjesni svih prednosti digitalno razvijenog društva, ne čine bilo kakve napore ni da natjeraju crnogorske institucije da svoje usluge postave na portalu eUprava

“Zdravo Ana, nadam se da ste dobro… U skladu sa posljednjim novostima na našem sistemu, obavještavamo vas da, zbog nemogućnosti plaćanja iz Crne Gore, pretplata za Google Drive više nije dostupna za korisnike iz vaše države”.

Ukratko, sadržaj je poruke koju je dobila jedna Ana, koju su dobili i drugi korisnici Google Drive servisa, koji su, uz 15 Gigabajta (GB) skladištenog prostora koji svako pri registraciji dobija besplatno, u godinama za nama, plaćali za dodatne GB. Kako bi negdje online sačuvali svoja dokumenta.

Google ih je počeo obavještavati da to više neće biti moguće. Jer, uslugu ne mogu da naplate od crnogorskih građana.

Gostujući nedavno na Sarajevo biznis forumu, potpredsjednik parlamenta Branimir Gvozdenović saopštio je da je Crna Gora “već uskladila zakonodavni okvir sa pravnom tekovinom Evropske unije i svojim politikama i regulatornim rješenjima, u gotovo apsolutnom obimu…”

Podsjetio je i na navode studije koja je prezentovana na prvom Digitalnom samitu u Skoplju, prema kojoj je Crna Gora, prema stepenu digitalizacije, “iznad prosjeka u regionu po svim značajnim parametrima, kao što su pokrivenost brzim širokopojasnim internetom, stepen korišćenja brzog širokopojasnog interneta, razvijenost infrastrukture, mobilna penetracija i efikasno korišćenje spektra”.

U kompaniji Google možda samo nisu upućeni u crnogorske prilike. Isti je slučaj valjda i sa PayPalom.

ČEKAJUĆI PAYPAL

Najprije godinama najavljivan, taj servis je konačno postao dostupan korisnicima u Crnoj Gori prije četiri godine, ali ni danas nije moguće na PayPal naloge primiti novac.

Iz Ministarstva javne uprave, koje je nakon parlamentarnih izbora 2016, od ugašenog Ministarstva za informaciono društvo i telekomunikacije (MIDT) preuzelo dio aktivnosti, lani su kazali da su, u cilju uspostavljanja dvosmjernog servisa plaćanja i primanja novca na račune crnogorskih građana, intenzivirali aktivnosti na ponovnom pokretanju komunikacije sa predstavnicima PayPal sistema.

“Imajući u vidu značaj ove aktivnosti, kako za građane, tako i privredu Crne Gore, Ministarstvo će u narednom periodu uložiti maksimalne napore da uspostavi dvosmjerni servis u okviru PayPal sistema, o čemu će blagovremeno biti obaviještena crnogorska javnost”, kazali su iz tog resora aprila prošle godine.

Do danas, međutim, nema novosti.

Iz PayPala su i ranije saopštili da dvosmjernu uslugu koči regulativa u Crnoj Gori, ali crnogorska javnost nije upoznata sa tim o kojoj se regulativi radi i da li se radi na njenim izmjenama.

Iz MIDT, koje je vodio Vujica Lazović, ranije su govorili da usluga zavisi samo od PayPala.

“U pitanju je privatna kompanija i na njima je da odluče kada će crnogorskim korisnicima omogućiti punu funkcionalnost servisa. U stalnoj smo komunikaciji sa predstavnicima kompanije PayPal i nastojimo da ubrzamo taj proces”, kazali su prije tri godine iz MIDT.

PROCVJETAĆE CRNA GORA. JEDNOM

I Lazović je tada, i dok je vodio MIDT, jednako kao i Gvozdenović nedavno, stalno govorio o prednostima digitalnog društva, o potrebi za brzim internetom, o tome kako će crnogorska privreda praktično da procvjeta uz razvijeno informatičko društvo.

“Globalni procesi i digitalna transformacija imaju ogroman uticaj na ekonomiju, vlast i društvo jedne zemlje… digitalna revolucija, koja se naziva i četvrtom industrijskom revolucijom, je ogromna šansa da zemlje u razvoju uhvate priključak za razvijenim zemljama. U toj mogućnosti vidim ogromne potencijale za sve zemlje regiona”, rekao je Gvozdenović u Sarajevu.

Zaboravio je samo da je, recimo, za razliku od Crne Gore, Google aplikacije moguće platiti u svim zemljama regiona – Albaniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Makedoniji. I Sloveniji, svakako.

RAZVOJ SERVISA KOČE – SLUŽBENICI

I, hajde što ne čine napore da crnogorski građani poput drugih u svijetu, bez smetnji koriste uobičajene servise, nego što gvozdenovići, iako navodno svjesni svih prednosti digitalno razvijenog društva, ne čine bilo kakve napore ni da natjeraju crnogorske institucije da svoje usluge postave na portalu eUprava.

Posebno jer ih na to obavezuje zakon.

Umjesto toga, dozvoljavaju da njihov dalji razvoj zavisi praktično od volje službenika, kojima se, eto, ne uči.

Informaciji o korišćenju portala eUprava koja je objavljena na sjednici Vlade prošlog mjeseca, kao razlog za probleme razvoja tog servisa, navodi se “nedovoljna zainteresovanost i nespremnost institucija za postavljanje e-usluga na portalu“!

Na portalu se, ni sedam godina od početka njegovog rada, “ne nalaze ključne usluge, odnosno e-usluge koje animiraju veliki broj građana”.

U Crnoj Gori je više od 50 organa uprave, ali tek 32 nude usluge na portalu e-uprave.

Od ukupno 18 ministarstava, na portalu e-uprava usluge je lani pružalo njih 12.

Neke institucije, iako imaju usluge na portalu e-uprava, o tome nemaju bilo kakvu informaciju na matičnim internet stranicama, pa korisnici nemaju pojma o njihovim servisima.

Na portalu postoji tek 15 servisa čija realizacija podrazumijeva potpunu obradu uz online plaćanje. Nijedan servis, prema nivou sofisticiranosti, nema oznaku nivoa pet, koji znači personalizaciju i proaktivno pružanje usluga.

Tokom prošle godine, putem portala e-uprava podnijeto je 8.369 zahtjeva, od čega je preko 2.600 zahtjeva iz Programa stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem, a skoro 60 odsto ukupno obrađenih zahtjeva čine zahtjevi servisa Studentski kredit.

Sudeći prema tim podacima, daleko je Crna Gora još od prognoza bivšeg ministra MIDT, da će država do 2016. biti digitalno društvo. Druga će godina kako smo probili rok za ostvarenje te prognoze.

“Promijeniće se, praktično, sve – način učenja, rada, pružanja usluga…”, obećavao je tada Lazović.

Kao Gvozdenović danas.

Možda je zapravo najbolja analiza crnogorske ICT scene upravo nivo znanja u toj oblasti koju pokazuje stari, novi predsjednik, koji je tek nedavno, pred početak izborne kampanje, otkrio – Facebook.

Iskreno, bilo je čudno iz njegovih usta slušati o mogućnostima “tih novih tehnologija”…

A kad se samo sjetim da se u jednoj Estoniji, državi od 1,4 miliona stanovnika, sve vrti oko tehnologije, da se tamo 99 odsto javnih usluga obavlja u nekom digitalnom obliku, da svaka javna služba u toj državi u svojoj upravi mora da ima direktora za digitalnu tehnologiju. I kažu, digitalizacija im svake godine uštedi oko 800 radnih godina…

Damira Kalač

(Tekst je objavljen na portalu Osservatorio Balcani e Caucaso)

  • Najnovije

  • Najcitanije

Lice Fokusa

Previous Next
Enisa Nikaj, pjevačica i tekstopisac iz Njujorka: Ime za koje će se tek čuti Prvi singl, Burn This Bridge, Enisa je objavila u septembru 2016. godine, a imao je više od 115.000 sinhronizovanih video zapisa napravljenih za njenu pjesmu na aplikaciji Musically, sa milionima korisnika. To je dovelo do toga da je pjesma osvojila 2. mjesto na takmičenju “Next Wave October”, a video su premijerno prikazivali Billboard i iHeart Radio
Lice Fokusa: Elma Kolenović Osamnaestogodišnja Elma Kolenović jedna je od najzaslužnijh članica fudbalskog tima Fairleigh Dickinson univerziteta (FDU) koji je, prvi put u svojoj istoriji, osvojio NEC Conference takmičenje u ženskom fudbalu. I to bez poraza! Elma, o čijim uspjesima je Portal Revije Fokus ranije pisao, je freshmen i dala je pet golova i imala sedam asistencija. FDU se, takođe, prvi put automatski plasirao na NCAA turnir među 64 najbolja univerzitetska tima za ovu školsku godinu. Zahvaljujući dobrim ocjenama u školi i dobrim igrama na terenu, Elma ima punu stipendiju na ovom privatnom univerzitetu. Elma Kolenović živi u Njujorku, a porijeklom je iz Gusinja. Jedna od njenih želja je i da obuče dres reprezentacije Crne Gore. Inače, Haris, stariji Elmin brat, nastupa za ekipu Stony Brook univerziteta.
Lice Fokusa: Dino Radončić Šesnaestogodišnji Dino Radončić je košarkaš koji "prijeti" da će jednog dana igrati na NBA parketima. Trenutno nosi dres Reala iz Madrida, a o kakvom se talentu radi možda najbolje govori podatak da ga je specijalizovani košarkaški sajt Eurohopes proglasio za najvećeg talenta u svom uzrastu u Evropi. Dino je rođen 8. januara 1999. godine u Njemačkoj, ali je rano djetinjstvo, školovanje i početak košarkaške karijere započeo u Zrenjaninu, rodnom gradu svoje majke. Prve košarkaške korake napravio je u KK „Storm Zrenjanin” sa deset godina, a u selekciji kadeta njegov tim je već tada bio prvak države. Od tada je njegova karijera krenula vrtoglavom uzlaznom putanjom. Dino je od 2. septembra 2013. igrao u Barseloni, gdje je u potpunosti opravdao svu medijsku pažnju koju je plijenio i sa tim klubom osvojio titulu. Bio je najbolji igrač tima sa prosjekom od 25 poena, 11 skokova i osam asistencija. Postao je najmlađi stranac u istoriji koji je došao u katalonski klub… Međutim, Barselonin ljuti rival je nastojao da Radončića dovede u svoje redove, i uspio je u tome. Dino se, naravno, revanširao sjajnim partijama i u dresu kraljevskog kluba - donio je Realu titulu nakon decenijskog posta. Prošlog mjeseca, u finalu „el klasika“ protiv Barselone, ovaj, 201 centimetar visoki košarkaš, ubacio je 18 poena, imao 11 skokova i šest asistencija, pa je s pravom proglašen za najboljeg igrača finala. Dino je, inače, sin Damira Radončića, proslavljenog rukometaša, koji je igrao u najjačim evropskim ligama, i oblačio dresove reprezentacija Jugoslavije, Bosne i Hercegovine i SAD. Dinova majka Vanja je bivša odbojkašica.
Binais Begović Iron Man Magazine, vodeći svjetski bodibilding i fitnes magazin i svjetski lider informacija o treninzima iz tih oblasti, objavio je da su preduzetnik Binais Begović i njegova supruga, dr Catherine Begović, kupili tu kompaniju... OPSIRNIJE
Maša i Adis Gutić   Maša je poznata svjetska manekenka, a od ljetos i zvanično naša snajka. Adis se već dugo godina bavi manekenstvom i glumom. Imao je glavne uloge u filmovima Fatalis i Marco Polo.
Ajla Karajko Dvadesetdvogodišnja Ajla Karajko iz Travnika jedna je od sedam najboljih studentkinja u SAD po ocjeni magazina „Glamour“. Humana, vrijedna, nenametljiva, dobitnica brojnih domaćih i međunarodnih nagrada, od malena niže uspjehe i odlučno korača ka novim izazovima. Iako je tek na pragu treće decenije, Ajla ima biografiju kao malo ko od njenih vršnjaka. Ipak, uspjeh je nije promijenio, pa i danas mašta kao kad je to radila kao djevojčica u ratom zahvaćenoj Bosni. Ajla, koja ovih dana na Kolumbija univerzitetu ostvaruje svoje snove, otvorila je sebi vrata brojnih svjetskih institucija, ali nikada nije zaboravila svoju domovinu i svoj narod, pa je u rodnom gradu realizovala niz projekta, među kojima i izgradnju Sigurne kuće „Nada“... OPŠIRNIJE
Alen Dervišević  Za plivača Alena Derviševića se ne bi pouzdano moglo utvrditi je li bolji na kopnu ili u vodi. Na kopnu je odličan student, uzoran sin i primjeran momak, a kroz vodu je do sada doplivao do stotina zlatnih, srebrnih i bronzanih medalja, pehara, pohvalnica, priznanja… I sada ovaj naš mladić, porijeklom iz Gusinja, u Sjedinjenim Američkim Državama vrijedno trenira kako bi ostvario svoj san – učešće na Olimpijskim igrama u Rio De Žaneiru 2016. godine...OPSIRNIJE

SPECIJALNO IZDANJE


 

Video dana

BISERI

VIC NEDELJE