12072019sub
Last updatepet, 06 dec 2019 8pm


Papa političarima u BiH očitao lekciju

Autor: Slavo Kukić

Iza nas je još jedna posjeta poglavara katoličke crkve, ovog puta pape Franje, Bosni i Hercegovini – i još jedno nepodijeljeno oduševljenje njezinih građana, neovisno o tome koje su etničke i konfesionalne pripadnosti, ali i o tome jesu li vjernici ili ne.

Jer pravi četnik zna

Autor: Brano Mandić

Oni što hoće da aboliraju četnike, kažu da to nije bila baš organizovana vojska i da se ne može komandno suditi za zločine nečemu tako labavo ustrojenom, pa čovjeku nekako dođe da zamisli 1943. godinu, da zamisli labavo ustrojenu grupu bradatih muškaraca kako prte kroz snijeg naoružani do zuba, piče kroz zimzelen i traže selo - blago selu, posebno ako je u pljevaljskom, čajničkom ili fočanskom srezu gdje je po izvještaju komandanta Đurišića izbrojano 8.000 “ostalih žrtava, žena staraca i dece"

SAD bezdušno razdvaja porodice imigranata

Autor: Lauren Carasik

Tokom proteklog mjeseca, milioni imigranata bez dokumenata ostavljeni su u ilegalnom brisanom prostoru, zahvaljujući sudskom sporu između Bijele kuće i 26 država.

Sudija američkog Okružnog suda Andrew Hanen je 16. februara izdao zabranu u odgovoru na tužbu koju su podnijele savezne države, presudivši da su predsjedničke direktive Baracka Obame o imigraciji nezakonite.

Ta presuda obustavlja privremeno izuzimanje od deportacije i daje druge benefite za više od četiri miliona imigranata. Prema Obaminom planu, imigracionim vlastima je naređeno da deportuju prijestupnike, a ne porodice. Također, dozvoljeno je roditeljima američkih državljana i osobama sa stalnim boravkom te stotinama hiljada mladih koji su došli u SAD kao djeca da rade legalno, bez stalne prijetnje deportacijom.

Dvanaest država se priprema da podrži žalbu Ministarstva pravde

Obamina administracija je 23. februara zatražila od Hanena da ograniči tu zabranu i dozvoli nastavak provođenja imigracionog plana bez odgađanja, navodeći sigurnosne i humanitarne razloge. Ali 26 država koje su podnijele tužbu tvrde da bi im troškovi izdržavanja imigranata bez dokumenata izazvali nenadoknadivu štetu.

Saslušanje o problemu blizu 100.000 ljudi kojima je, kako kaže Vlada, već data trogodišnja odgoda i prije Hanenove naredbe, održano je 19. marta. Ministarstvo pravde je 12. marta zatražilo od Petog okružnog žalbenog suda ostanak Hanenove zabrane.

Dvanaest država se, u međuvremenu, navodno priprema da podrži žalbu Ministarstva pravde, uz argument da tim državama migranti ne predstavljaju ekonomski teret već donose ekonomsku korist.

Dok bi administracija u konačnici trebala pobijediti, jer je predsjednik djelovao u okviru svojih ovlasti, proces žalbi će vjerovatno trajati mjesecima ili godinama.

U međuvremenu, osim ako Kongres nešto ne poduzme u vezi s reformom imigracione politike, milioni migranata koji se pridržavaju zakona i koji su naporno radili u sjeni godinama - i dalje će živjeti u strahu da će deportacija podijeliti njihove porodice.

Stranačka politika

Obama je najavio predsjedničke direktive 20. novembra 2014, nakon što su stranačke nesuglasice godinama blokirale bilo kakav progres sveobuhvatne imigracione reforme.

Zastupnički dom je 2013. godine odbio glasati o dvostranačkom prijedlogu zakona Senata koji bi najzad okončao zastoj i donio olakšice nekima od 11 miliona migranata bez dokumenata.

To pitanje je ostalo uzrok oštrih podjela i za Republikansku stranku ulozi su porasli kada su im propali posljednji napori da ometu plan djelomičnim obustavljanjem rada Vlade 3. marta, nakon što je Kongres usvojio prijedlog zakona o finansiranju bez restrikcija. Republikanski guverneri predvodili su 24 od 26 država koje su podnijele tužbu.

Činjenica da Hanen prihvata argumente tužilaca nije slučajnost. Države tužioci su odabrale njegovu sudnicu zbog jasne predispozicije da on stane na njihovu stranu. Antipatija sudije prema migrantima bez dokumenata vidljiva je u njegovim ranijim odlukama.

Hanen, čija je sudnica u Brownvilleu udaljena manje od dva kilometra od rijeke Rio Grande, jasno je pokazao svoje stavove 2013. godine u slučaju vezanom za krijumčarenje jedne djevojčice.

Predsjedavao je u slučaju tužbe protiv Mirthe Veronice Nave-Martinez za krijumčarenje desetogodišnje djevojčice iz El Salvadora do njene majke, koja je migrantica bez dokumenata u SAD-u.

Nava-Martinez je uhapšena na kontrolnom punktu, ali vlasti su spojile majku i kćerku, kako nalaže zakon.

Iako je tvrdio da njegov Sud "nema stav o reformi imigracionog zakona niti bi se ovo mišljenje trebalo čitati kao komentar na to", Hanen je izrazio nezadovoljstvo vlastima jer nisu tužile ni deportovale majku.

"Umjesto da provodi zakone SAD-a", smatra on, "Vlada je poduzela direktne korake da pomogne pojedincima koji su ih prekršili." Iako se trenutna tužba tiče izvršne vlasti, sudija je opet raspravljao o naporima administracije u vezi s provođenjem plana o imigraciji, što je, kako kaže, pogoršalo situaciju s ilegalnom imigracijom i iscrpilo državnu blagajnu.

Tužitelji tvrde da države koje plaćaju troškove za imigrante bez dokumenata imaju pravo na tužbu. Državna administracija smatra da izvršna grana vlasti ima jasno tužiteljsko diskreciono pravo da postavi prioritete za deportaciju.

"Zakon je na našoj strani i historija je na našoj strani", kazao je Obama prošli mjesec nakon što je Hanen izdao zabranu.

Grupa od 136 pravnih stručnjaka pisala je u znak podrške Obaminim pravnim ovlastima, iznoseći argumente da je upotreba diskrecionog prava tužitelja uobičajena i "neizbježna kad god određeni resursi ne dozvoljavaju stopostotno provođenje".

Trošak deportacije blizu miliona imigranata iznosio bi 50 milijardi dolara, a ta cifra ne uključuje razorni lični i porodični danak nedjelovanju.

Obamina administracija deportuje blizu 400.000 imigranata bez dokumenata svake godine. Stoga je neophodno odrediti prioritete kada je riječ o ciljnim grupama deportacijskih napora.

Vrhovni sud je podržao diskreciono pravo tužitelja u provođenju imigracionih zakona. U slučaju iz 2012. godine ''Arizona protiv SAD-a'' Sud je ustanovio da deportacijski proces dozvoljava imigracionim vlastima da djeluju sa širokim diskrecionim pravom, uključujući i odluku da li "da uopće traže deportaciju".

Uprkos Hanenovoj zabrani, još su na snazi prioriteti tog plana, koji nalažu graničnim patrolama da se fokusiraju na prijestupnike, opasne kriminalce i one koji su nedavno prešli granicu.

Obamin plan je od početka narušen pogrešnim informacijama o njegovoj zakonitosti i obimu.

Prema tom planu, procjenjuje se da bi se četiri miliona imigranata - roditelja američkih državljana ili legalnih građana sa stalnim boravištem koji u državi borave najmanje pet godina - kvalificiralo za olakšice prema tom planu.

Taj plan bi proširio mogućnost kvalifikacije za blizu 300.000 ljudi u okviru programa DACA, koji je inicijalno obuhvatio 1,2 miliona ljudi.

Ne bi obuhvatio imigrante koji su nedavno prešli granicu, kao ni centralnoameričku djecu čiji je problem dospio na svjetske naslovnice prošlog ljeta, a koji ne zadovoljavaju kriterije.

Zapravo, većina ljudi koji bi mogli biti obuhvaćeni ovim planom već su više od 10 godina u SAD-u. Štaviše, njihov status bio bi privremen: ne osigurava im ni put ka dobijanju državljanstva a ni stalni legalni status. Osim toga, sljedeći predsjednik ga može opozvati.

Administracija je u međuvremenu poduzela korake da pokaže kako se zakoni o imigraciji zaista provode. Primjera radi, u petodnevnoj akciji provedenoj ranije ovog mjeseca, vlasti kažu da su pronašle 2000 imigranata koji su osuđivani.

sva vremena riješe državnu imigracionu krizu na human način.

Obamine agresivne politike deportacije već su suočene sa tužbama na drugim saveznim sudovima. Savezni sud u Washingtonu je 20. februara zaustavio administraciju i nije dozvolio da u pritvoru automatski zadrže odraslu žensku osobu i maloljetnu osobu, tražitelje azila, u okviru taktike da se pokolebaju drugi ljudi koji bi tražili azil.

Sedmicu kasnije, sud u Kaliforniji je naredio administraciji da ljudima deportovanim prisilnim taktikama da šansu da se vrate u SAD da traže legalan status.

U raskoraku

Hanenova odluka predstavlja privremenu pobjedu za protivnike Obaminog plana, ali naišla je na protivljenje javnosti. U anketi koju je prošli mjesec objavio Javni vjerski istraživački institut blizu tri četvrtine anketiranih je reklo da bi "Kongres trebao dati prioritet usvajanju zakona o sveobuhvatnoj imigracionoj reformi nad zakonima koji bi srušili Obamine imigracione politike". 

Osim toga, blizu 60 posto ispitanika podržava put do državljanstva za imigrante bez dokumenata, uključujući većinu u svakoj državi. Podrška reformi imigracionog zakona opala je kada su politike povezivane sa Obamom, podcrtavajući stranačku politiku diskursa.

Tužitelji mogu uživati u pobjedi, ali oni samo odgađaju neizbježno: SAD se mora suočiti s imigracionom reformom prije ili kasnije, a to neće biti masovna deportacija 11 miliona ljudi koji borave u državi bez legalnog statusa.

Većina njih su produktivni ljudi koji poštuju zakon i imaju duboke korijene i porodične veze u toj naciji imigranata. Cijepanje porodica zbog političkih razloga je bezdušno i kontraproduktivno.

Umjesto toga, naši izabrani predstavnici bi trebali da se iskreno potrude i nađu zajednički jezik da za sva vremena riješe državnu imigracionu krizu na human način.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

Vratite nam naše Bosance

Autor: Erol Avdović

Na Istočnoj obali Amerike, gdje živim već dvadesetak godina, ne pamtim ovoliko snježne prašine, izravno sa Sjevernog pola, kao ovog produženo ledenog marta. Ovaj je mjesec sve, samo još ne - nagovještaj proljeća!

No, pravu političku buru protekle sedmice u glavnu političku metropolu svijeta Vašington donio je izraelski premijer Benjamin Netanjahu (Netanyahu). Obraćajući se pred oba doma američkog Kongresa, prouzrokovao je istinsku oluju.

Suprotstavili su mu se kritičari iz cijele plejade američkih Jevreja, sve sami prvaci Demokratske stranke. Oni su nastup izraelskog premijera nazvali "političkim teatrom"! I, kako je to kazala kongresmen Djen Šakovski (Jan Schakowsky), bio je to pokušaj "ratnog stampeda". Ta riječ "stampede" je izraz koji koriste kauboji za divlji trk goveda koja ne mogu zaustaviti. I tako su Netanjahua optužili da Ameriku huška na rat s Iranom.

Pogrešna retorika

Razočarani zakonodavci Stiv Koen (Steve Cohen) i Erl Blumner (Earl Blumenauer) očitali su izraelskom premijeru do sada neviđenu lekciju, tamo gdje se to moglo najmanje očekivati: u bijelom zdanju američkog Kongresa. Blumner je čak podsjetio kako je iranski narod jedan od onih koji najviše voli Ameriku. I da prosječni Iranci predugo trpe zbog decenijskih sankcija.

Netanjahu je blago upozoren da postoji granica između istine i propagande. Ovo drugo je predvorje pakla ako topovi progovore.

Bijela kuća je nešto ranije izraelskom premijeru dostavila poruku da su u laži kratke noge. U Tel Avivu se, rekli su, ne bi smjeli igrati riječima skrnaveći činjenice.

Vašington je optužio Izrael da pogrešno prikazuje stavove SAD o nuklearnim pregovorima, koje Obamina administracija, očito, pokušava uspješno okončati ovog proljeća s Teheranom.

- Nema sumnje da su bile netačne neke stvari koje su Izraelci kazali pri opisu našeg stava u vezi s nuklearnim pregovorima - rekao je Obamin portparol Džoš Ernst (Josh Earnest) 18. februara ove godine.

Kuda onda vodi ta Netanjahuova retorika? I zašto se Bibi, kao što su mu to spočitavali upravo neki od najuglednijih američkih proizraelskih kongresmena, nije potrudio da realizira bar nešto od mirovnog sporazuma s Palestincima. To je prioritet, a ne rat s Irancima!

Oko svega se, čini se, diglo toliko atlantske prašine i zbog toga što je Netanjahu, odmah poslije krvavog pariškog januara 2015. godine, pozvao francuske (i evropske) Jevreje na masovno preseljenje u Izrael!?

Neprimjereno je u narodu koji je preživio najveće egzoduse, holokaust i druge tragične pogrome, uključujući, nažalost, i kod nas na Balkanu - agitirati za kolektivno iseljenje. Pa ljudi vole i svoje stare domovine!

Vratite se kući

U istom danu kada se Netanjahu obraćao američkom Kongresu na njujorškoj Drugoj aveniji, koju inače nazivaju Put Jicaka Rabina, zatekle su me demonstracije ortodoksnih njujorških Jevreja. Oni imaju svoje viđenje Izraela i tu politiku najčešće osuđuju i javno zbog nje prosvjeduju. Dali su mi letak koji sam kasnije pročitao.

- Paralelno s posjetom izraelskog premijera Benjamina Netanjahua Vašingtonu i govoru pred Kongresom, pretendirajući da je on 'emisar cijelog jevrejskog naroda' – Centralni rabinski kongres (Central Rabbinical Congress - CRC) SAD i Kanade zakazao je ove demonstracije da ukaže da je ovo pogrešno: Netanjahu ne govori u ime svjetskih Jevreja - piše u proglasu, na kojem još stoji da imaju članstvo od 200.000 ljudi.

CRC sugerira da je ova izraelska politika dovela Jevreje u opasnost na mnogim svjetskim meridijanima.

- Naša je najiskrenija želja da živimo u miru i spokojstvu u zemljama u kojima živimo i gdje smo u mogućnosti da prakticiramo naše religijske običaje... - pišu američki Jevreji.

Prisjetih se Bosne iz porodičnih saga i uspomena: Perla Ovadija, Erna Maestro, Ljerka Majer..., sve dobre drugarice moje majke Munevere iz Druge ženske gimnazije kraj sarajevske Drvenije, zaslužuju da njihovi potomci imaju svoje mjesto u našem Sarajevu.

Vratite nam naše Jevreje! Iz čisto "sebičnih" razloga, kako bismo i „Energoinvestu" vratili staru slavu iz doba Emerika Bluma! Treba nam opet i neko kao Isak Samokovlija da bez mržnje pripovijeda o Bosni! Vratite mi iz Tel Aviva mog Ranka Rihtmana, jer Sarajevska filharmonija bez njega ne zvuči kao istinska bosanska simfonija.

Sad, kad ih je ostalo oko 700, zovimo, dovedimo, otvorimo kapije za njihove potomke – za više od 12.000 bosanskih Jevreja, koliko ih je iz Bosne otjerano u Drugom svjetskom ratu.

Oni su zauvijek Bosna i oni su naši Bosanci! Neka se Bernar-Anri Levi (Bernard-Henri Lévy) iz Francuske već jednom preseli u Bosnu; on ima i bosanski pasoš! Bit će nam svima bolje na Balkanu. A Bibi, ako je moguće, neka pripazi šta priča.

IZVOR: AVAZ

  • Najnovije

  • Najcitanije

Lice Fokusa

Previous Next
Enisa Nikaj, pjevačica i tekstopisac iz Njujorka: Ime za koje će se tek čuti Prvi singl, Burn This Bridge, Enisa je objavila u septembru 2016. godine, a imao je više od 115.000 sinhronizovanih video zapisa napravljenih za njenu pjesmu na aplikaciji Musically, sa milionima korisnika. To je dovelo do toga da je pjesma osvojila 2. mjesto na takmičenju “Next Wave October”, a video su premijerno prikazivali Billboard i iHeart Radio
Lice Fokusa: Elma Kolenović Osamnaestogodišnja Elma Kolenović jedna je od najzaslužnijh članica fudbalskog tima Fairleigh Dickinson univerziteta (FDU) koji je, prvi put u svojoj istoriji, osvojio NEC Conference takmičenje u ženskom fudbalu. I to bez poraza! Elma, o čijim uspjesima je Portal Revije Fokus ranije pisao, je freshmen i dala je pet golova i imala sedam asistencija. FDU se, takođe, prvi put automatski plasirao na NCAA turnir među 64 najbolja univerzitetska tima za ovu školsku godinu. Zahvaljujući dobrim ocjenama u školi i dobrim igrama na terenu, Elma ima punu stipendiju na ovom privatnom univerzitetu. Elma Kolenović živi u Njujorku, a porijeklom je iz Gusinja. Jedna od njenih želja je i da obuče dres reprezentacije Crne Gore. Inače, Haris, stariji Elmin brat, nastupa za ekipu Stony Brook univerziteta.
Lice Fokusa: Dino Radončić Šesnaestogodišnji Dino Radončić je košarkaš koji "prijeti" da će jednog dana igrati na NBA parketima. Trenutno nosi dres Reala iz Madrida, a o kakvom se talentu radi možda najbolje govori podatak da ga je specijalizovani košarkaški sajt Eurohopes proglasio za najvećeg talenta u svom uzrastu u Evropi. Dino je rođen 8. januara 1999. godine u Njemačkoj, ali je rano djetinjstvo, školovanje i početak košarkaške karijere započeo u Zrenjaninu, rodnom gradu svoje majke. Prve košarkaške korake napravio je u KK „Storm Zrenjanin” sa deset godina, a u selekciji kadeta njegov tim je već tada bio prvak države. Od tada je njegova karijera krenula vrtoglavom uzlaznom putanjom. Dino je od 2. septembra 2013. igrao u Barseloni, gdje je u potpunosti opravdao svu medijsku pažnju koju je plijenio i sa tim klubom osvojio titulu. Bio je najbolji igrač tima sa prosjekom od 25 poena, 11 skokova i osam asistencija. Postao je najmlađi stranac u istoriji koji je došao u katalonski klub… Međutim, Barselonin ljuti rival je nastojao da Radončića dovede u svoje redove, i uspio je u tome. Dino se, naravno, revanširao sjajnim partijama i u dresu kraljevskog kluba - donio je Realu titulu nakon decenijskog posta. Prošlog mjeseca, u finalu „el klasika“ protiv Barselone, ovaj, 201 centimetar visoki košarkaš, ubacio je 18 poena, imao 11 skokova i šest asistencija, pa je s pravom proglašen za najboljeg igrača finala. Dino je, inače, sin Damira Radončića, proslavljenog rukometaša, koji je igrao u najjačim evropskim ligama, i oblačio dresove reprezentacija Jugoslavije, Bosne i Hercegovine i SAD. Dinova majka Vanja je bivša odbojkašica.
Binais Begović Iron Man Magazine, vodeći svjetski bodibilding i fitnes magazin i svjetski lider informacija o treninzima iz tih oblasti, objavio je da su preduzetnik Binais Begović i njegova supruga, dr Catherine Begović, kupili tu kompaniju... OPSIRNIJE
Maša i Adis Gutić   Maša je poznata svjetska manekenka, a od ljetos i zvanično naša snajka. Adis se već dugo godina bavi manekenstvom i glumom. Imao je glavne uloge u filmovima Fatalis i Marco Polo.
Ajla Karajko Dvadesetdvogodišnja Ajla Karajko iz Travnika jedna je od sedam najboljih studentkinja u SAD po ocjeni magazina „Glamour“. Humana, vrijedna, nenametljiva, dobitnica brojnih domaćih i međunarodnih nagrada, od malena niže uspjehe i odlučno korača ka novim izazovima. Iako je tek na pragu treće decenije, Ajla ima biografiju kao malo ko od njenih vršnjaka. Ipak, uspjeh je nije promijenio, pa i danas mašta kao kad je to radila kao djevojčica u ratom zahvaćenoj Bosni. Ajla, koja ovih dana na Kolumbija univerzitetu ostvaruje svoje snove, otvorila je sebi vrata brojnih svjetskih institucija, ali nikada nije zaboravila svoju domovinu i svoj narod, pa je u rodnom gradu realizovala niz projekta, među kojima i izgradnju Sigurne kuće „Nada“... OPŠIRNIJE
Alen Dervišević  Za plivača Alena Derviševića se ne bi pouzdano moglo utvrditi je li bolji na kopnu ili u vodi. Na kopnu je odličan student, uzoran sin i primjeran momak, a kroz vodu je do sada doplivao do stotina zlatnih, srebrnih i bronzanih medalja, pehara, pohvalnica, priznanja… I sada ovaj naš mladić, porijeklom iz Gusinja, u Sjedinjenim Američkim Državama vrijedno trenira kako bi ostvario svoj san – učešće na Olimpijskim igrama u Rio De Žaneiru 2016. godine...OPSIRNIJE

OBAVJEŠTENJA O SMRTI, POMENI I SJEĆANJA NA NAJMILIJE

SPECIJALNO IZDANJE


 

Video dana

Mali oglasi

Previous Next
Oglasi i obavještenja Neka Vaš oglas ili obavještenje vide hiljade naših čitalaca širom svijeta! Mi smo tu da Vam pomognemo da u najkraćem mogućem roku oglas o prodaji ili...
E&M Electrical kompaniji u Njujorku potrebni radnici Ukoliko ste odgovorni, želite da napredujete u karijeri i radite sa iskusnim električarima, naša kompanija je pravo mjesto za vas. Zainteresovani se mogu javiti na e-mail Ova...

BISERI

VIC NEDELJE

    Policajci i vatrogasci      
    Policajci i vatrogasci

    Vozi se grupa policajaca i grupa vatrogasaca u autobusu na sprat. Vatrogasci su u donjem dijelu autobusa a policajci u gornjem. Pritom, vatrogasci se vesele, pjevaju, a policajci svi uplašeni, preblijedjeli, drže se jedan za drugoga.

    Popne se gore jedan vatrogasac i pita ih:

    Read more...