06072020ned
Last updatepet, 05 jun 2020 8pm

Handke - vrlo korisni idiot za koljače iz istočne Bosne

Autor: Andrej Nikolaidis

Lako li je zadovoljiti našeg čovjeka. Ne moraš mu dati ni posao ni platu, svakako ne veću od 300 eura. Ne moraš brinuti da će se okrenuti protiv tebe zato što pred njegovom djecom stoji izbor - da budu robovi tvoje djece ili da idu rintati u inostranstvo. On će biti uz tebe sve dok braniš njegove takozvane nacionalne interese. Možda se pitate - a šta bi mogao biti nacionalni interes čovjeka čija četvoročlana porodica živi od 500 eura mjesečno, živi u kući pod pločom, bez krova, kući neomalterisanoj, kući u kojoj se zimi grije jedna prostorija?

Glupo pitanje, jer podrazumijeva marksistički pogled na svijet, koji kaže - prvo materijalna baza, pa duhovna nadgradnja. Naš čovjek je mudriji od toga, uzvišeniji, dublji takoreći. On nije kao zapadnjaci, ogrezli u materijalizmu i nevjeri. On zna da treba ovako - prvo ide duhovna baza, dok je materijalno tek nadgradnja. Njegovo "duhovno" je, pri tome, ekstremno neprijateljski raspoloženo prema duhu – u svakom slučaju, prema slobodnom duhu praćenom racionalnošću. Njegovo "duhovno" je smjesa nacionalizma (koji nije ljubav prema svojoj naciji, nego mržnja prema drugima) i religioznosti (koja nije ljubav prema svom bogu, nego mržnja prema djeci pogrešnih bogova).

Naš čovjek voli da mrzi - i to ti je. To je njegov ultimativni merak. A merak, kao što znamo, košta. Užitak kakav donosi mržnja novcem nije moguće kupiti. Pare brzo dođu i prođu, mržnja je ono što ostaje. Osim toga, sve što možeš platiti novcem, jeftino je. Mržnja je najskuplja, jer je najvrjednija – mržnja se plaća krvlju. Naš ti je čovjek prijatelj od danas do sutra, ali ti je zato neprijatelj za čitav život. I dalje. On te mrzi i kad si mrtav - naročito ako te je on ubio. Sa merakom mržnje prema mrtvima ništa se ne može porediti. Čovjeka možeš zaklati samo jednom, ali mu zato po grobu možeš mokriti dovijeka.

Sadističko iživljavanje nad mrtvima

Ako iko to zna, to su ljudi koji su predložili da se Peteru Handkeu podigne spomenik u Srebrenici. Češkaju se oni, dakako, po Handkeovoj literaturi. Premda je Handke oduvijek bio veliki istočnoj Bosni. Vele da je u Čajniču i Rogatici, u tamošnjim bibliotekama, evo već 20 godina nemoguće naći primjerakStraha golmana od penala. Zlobnici kažu da je tome tako zato što je tamo nemoguće naći  – biblioteku. Još pred rat je HandkeovoNebo nad Berlinom bio najveći hit u podrinjskim videotekama, odmah nakon kompletnog Chucka Norrisa i oba nastavka Snake Eatera Lorenza Lamasa.

Onaj ko ne razumije da je jedini razlog zašto je neko naumio podići Handkeu spomenik u Srebrenici isti kao onaj zbog kojega će mu sutra Emir Kusturica podići spomenik u "Andrićgradu" (isti je to razlog zbog kojega je, uopšte, podignut "Andrićgrad") ne razumije ništa o nama. O ovome je riječ - tamošnje su muslimane uredno pobili, no valja na njihove grobove redovno mokriti. O tome – sadističkom iživljavanju nad mrtvima kao sredstvu da u srce ubodeš žive – imala bi šta reći psihijatrija.

Paradoks je u sljedećem: za koljače iz Istočne Bosne i kulturno-akademsko-političku elitu koja je iz Beograda navodila njihovu kama-ruku, "veliki pisac i nobelovac" Handke je tek korisni, vrlo korisni idiot. Svako od njih zna da Handke piše gluposti: naravno da su klali i naravno da su klali planski. Naravno da su u Srebrenici počinili genocid. Pa to zna svaki navijač-huligan u Srbiji, svaki od ćelavih mladih ljudi čiji je broj patika veći od koeficijenta inteligencije – kako to onda ne zna nobelovac?

Kako je genocid postao pokolj

Zna to, rekosmo li, svako od onih koji su razvili transparent "Oj Pazaru, novi Vukovaru; oj Sjenice, nova Srebrenice". Onaj ko doista misli da je Srebrenica izmišljotina zapadnih medija ne prijeti "novom Srebrenicom", zar ne? Kako je napisao Mats Malm, šef Akademije koja je Handkeu dala Nobela, i sam brižljivo pazeći da ne pomene riječ "genocid", Handke je "jasno je osudio pokolj u Srebrenici". Malm se poziva na članak iz 2006. godine, objavljen u Suddeutsche Zeitungu. U njemu Handke, navodno, piše da je "pokolj u Srebrenici najgori zločin protiv čovječnosti u Evropi od Drugog svjetskog rata". I dodaje kako je Srebrenica bila "odvratna osveta srpskih oružanih snaga".

Šta bi, dakle, imalo pisati na Handkeovom spomeniku u Srebrenici? "Peter Handke, nobelovac koji je rekao kako je pokolj u Srebrenici najgori zločin u Evropi od Drugog svjetskog rata i odvratna osveta srpskih oružanih snaga. Vječno mu hvala na tome. Zahvalni počinitelji najgoreg zločina i odvratne osvete"? Rekoh li: lako li je zadovoljiti našeg čovjeka.

Ne kažeš da je počinio genocid, nago najgori, odvratni zločin, i on te zavoli kao najrođenijeg  - spomenik ti digne. Taj spomenik, naravno, nema veze ni sa "likom", a još manje sa "djelom" Petera Handkea. Taj spomenik, čak i njegov pomen, iritira i vrijeđa one poklane u Podrinju. Spomenik je tek način da raniš one koje nisi uspio pobiti. Spomenik Handkeu sama sebi diže mržnja čiji je on bio advokat. To je sve.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

  • Najnovije

  • Najcitanije

Lice Fokusa

Previous Next
Enisa Nikaj, pjevačica i tekstopisac iz Njujorka: Ime za koje će se tek čuti Prvi singl, Burn This Bridge, Enisa je objavila u septembru 2016. godine, a imao je više od 115.000 sinhronizovanih video zapisa napravljenih za njenu pjesmu na aplikaciji Musically, sa milionima korisnika. To je dovelo do toga da je pjesma osvojila 2. mjesto na takmičenju “Next Wave October”, a video su premijerno prikazivali Billboard i iHeart Radio
Lice Fokusa: Elma Kolenović Osamnaestogodišnja Elma Kolenović jedna je od najzaslužnijh članica fudbalskog tima Fairleigh Dickinson univerziteta (FDU) koji je, prvi put u svojoj istoriji, osvojio NEC Conference takmičenje u ženskom fudbalu. I to bez poraza! Elma, o čijim uspjesima je Portal Revije Fokus ranije pisao, je freshmen i dala je pet golova i imala sedam asistencija. FDU se, takođe, prvi put automatski plasirao na NCAA turnir među 64 najbolja univerzitetska tima za ovu školsku godinu. Zahvaljujući dobrim ocjenama u školi i dobrim igrama na terenu, Elma ima punu stipendiju na ovom privatnom univerzitetu. Elma Kolenović živi u Njujorku, a porijeklom je iz Gusinja. Jedna od njenih želja je i da obuče dres reprezentacije Crne Gore. Inače, Haris, stariji Elmin brat, nastupa za ekipu Stony Brook univerziteta.
Lice Fokusa: Dino Radončić Šesnaestogodišnji Dino Radončić je košarkaš koji "prijeti" da će jednog dana igrati na NBA parketima. Trenutno nosi dres Reala iz Madrida, a o kakvom se talentu radi možda najbolje govori podatak da ga je specijalizovani košarkaški sajt Eurohopes proglasio za najvećeg talenta u svom uzrastu u Evropi. Dino je rođen 8. januara 1999. godine u Njemačkoj, ali je rano djetinjstvo, školovanje i početak košarkaške karijere započeo u Zrenjaninu, rodnom gradu svoje majke. Prve košarkaške korake napravio je u KK „Storm Zrenjanin” sa deset godina, a u selekciji kadeta njegov tim je već tada bio prvak države. Od tada je njegova karijera krenula vrtoglavom uzlaznom putanjom. Dino je od 2. septembra 2013. igrao u Barseloni, gdje je u potpunosti opravdao svu medijsku pažnju koju je plijenio i sa tim klubom osvojio titulu. Bio je najbolji igrač tima sa prosjekom od 25 poena, 11 skokova i osam asistencija. Postao je najmlađi stranac u istoriji koji je došao u katalonski klub… Međutim, Barselonin ljuti rival je nastojao da Radončića dovede u svoje redove, i uspio je u tome. Dino se, naravno, revanširao sjajnim partijama i u dresu kraljevskog kluba - donio je Realu titulu nakon decenijskog posta. Prošlog mjeseca, u finalu „el klasika“ protiv Barselone, ovaj, 201 centimetar visoki košarkaš, ubacio je 18 poena, imao 11 skokova i šest asistencija, pa je s pravom proglašen za najboljeg igrača finala. Dino je, inače, sin Damira Radončića, proslavljenog rukometaša, koji je igrao u najjačim evropskim ligama, i oblačio dresove reprezentacija Jugoslavije, Bosne i Hercegovine i SAD. Dinova majka Vanja je bivša odbojkašica.
Binais Begović Iron Man Magazine, vodeći svjetski bodibilding i fitnes magazin i svjetski lider informacija o treninzima iz tih oblasti, objavio je da su preduzetnik Binais Begović i njegova supruga, dr Catherine Begović, kupili tu kompaniju... OPSIRNIJE
Maša i Adis Gutić   Maša je poznata svjetska manekenka, a od ljetos i zvanično naša snajka. Adis se već dugo godina bavi manekenstvom i glumom. Imao je glavne uloge u filmovima Fatalis i Marco Polo.
Ajla Karajko Dvadesetdvogodišnja Ajla Karajko iz Travnika jedna je od sedam najboljih studentkinja u SAD po ocjeni magazina „Glamour“. Humana, vrijedna, nenametljiva, dobitnica brojnih domaćih i međunarodnih nagrada, od malena niže uspjehe i odlučno korača ka novim izazovima. Iako je tek na pragu treće decenije, Ajla ima biografiju kao malo ko od njenih vršnjaka. Ipak, uspjeh je nije promijenio, pa i danas mašta kao kad je to radila kao djevojčica u ratom zahvaćenoj Bosni. Ajla, koja ovih dana na Kolumbija univerzitetu ostvaruje svoje snove, otvorila je sebi vrata brojnih svjetskih institucija, ali nikada nije zaboravila svoju domovinu i svoj narod, pa je u rodnom gradu realizovala niz projekta, među kojima i izgradnju Sigurne kuće „Nada“... OPŠIRNIJE
Alen Dervišević  Za plivača Alena Derviševića se ne bi pouzdano moglo utvrditi je li bolji na kopnu ili u vodi. Na kopnu je odličan student, uzoran sin i primjeran momak, a kroz vodu je do sada doplivao do stotina zlatnih, srebrnih i bronzanih medalja, pehara, pohvalnica, priznanja… I sada ovaj naš mladić, porijeklom iz Gusinja, u Sjedinjenim Američkim Državama vrijedno trenira kako bi ostvario svoj san – učešće na Olimpijskim igrama u Rio De Žaneiru 2016. godine...OPSIRNIJE

SPECIJALNO IZDANJE


 

Video dana

BISERI

VIC NEDELJE