07072020uto
Last updateuto, 07 jul 2020 12am

Kako je došlo do nasilja na Trumpovom skupu

Autor: Ivica Puljić

St.Louis, pa Chicago - dogodilo se upravo ono što je svatko tko pomno prati američke predsjedničke izbore, predviđao. Nasilje, tuča između onih koji daju potporu Donaldu Trumpu i onih, kojih je sve više, koji smatraju da Trump nije dostojan biti predsjednički kandidat. Sve je ovo proizvod ponašanja samog Trumpa i njegovog „igranja“ na žici s pristašama.

Predsjednički kandidat koji na vlastitom skupu kaže kako bi rado, čovjeka koji je prosvjedovao protiv njega, udario šakom u lice i ne može ništa očekivati nego nasilje na skupovima gdje treba govoriti. On je jednostavno dao signal onima koji ga podržavaju da je sila sasvim legitiman način rješavanja političkih neslaganja. Ni na jednom drugom skupu nisu zabilježeni nasilni ispadi osim na njegovim.

Prije tri dana jedan čovjek, bijelac, udario je snažno šakom u lice osobu koja je crnac. Kasnije je napadač poručio da će ga drugi put ubiti. Bilo je toga još posvuda po Americi, ali nikada na skupovima gdje su govorili Marco Rubio, Ted Cruz ili John Kesich s republikanske strane te Hillary Clinton i Bernie Sanders s demokratske strane. Ti kandidati nikada nisu pozvali svoje pristaše da nekoga izbace iz dvorane, nikada nisu rekli da bi rado nekoga udarili šakom u lice. Trump jeste.

Slična nasilja smo viđali ranije u izbornim procesima, osobito 1968. godine i to baš u Chicagu. Vidjeli smo 2008.godine kada su pristaše Sarah Palin, koja je bila dopredsjednički kandidat Republikanske stranke, tadašnjeg demokratskog predsjedničkog kandidata Baracka Obamu nazivali raznim pogrdnim imenima, prijetili mu, bili agresivni... sve dok republikanski predsjednički kandidat John McCain nije rekao: „Sada je dosta. Barack Obama je pristojan čovjek, dobar Amerikanac, divan otac i suprug“. Vulgarnost i moguće nasilje su zaustavljeni, a John McCain nikada neće prežaliti što je Sarah Palin izabrao da mu bude dopredsjednica.

Kako će se sada ponašati Donald Trump? Hoće li izaći pred kamere i posuti se pepelom, pozvati na razum i mirno okupljanje? Prema prvim reakcijama, neće. On je sinoć „iz sigurnosnih razloga“ odgodio svoj istup u Chicagu gdje je i došlo do nasilja.

STRAH OD 'OUTSIDERA'

Vidjet ćemo kako će Trump reagirati nakon što je ranije koketirao s bijelim supernacistima, nakon što je pokazao da je nacionalist, nakon što je izvrijeđao koga je stigao, od Meksika do muslimana, od crnaca do demokrata... U ratu je čak i s Republikanskom strankom kojoj pripada, a čiji su čelnici isprepadani da bi Trump mogao biti njihov predsjednički kandidat. Čine sve što mogu da ga zaustave.

I svi se pitaju – zbog čega ljudi podržavaju Donalda Trumpa? Prije toga par brojki: njega podržava do 35 posto republikanskog glasačkog tijela, ali ti su ljudi glasni, kao i sam Trump kojeg mediji naprosto vuku za ruku da im dođe u studio, stane pred njihove kamere jer im diže gledanost zbog svoje nepredvidljivosti. Među tih 35 posto pristaša najviše je muškaraca, bijelaca sa srednjom stručnom spremom koji nisu vidjeli pristojnu povišicu plaće u posljednjih 15 godina. No, nekoliko zanimljivih znanstvenih radova, koji istražuju taj fenomen, ukazuju da su Trumpove pristaše sklone - autoritarizmu.

Psihološki profil Trumpovog glasača je okarakteriziran željom za redom i strahom od „outsidera“. Ti ljudi, ukazuju istraživanja, kada osjećaju neku prijetnju onda se okreću snažnim liderima koji obećavaju da će poduzeti sve što je potrebno da ih zaštiti od „outsidera“ i da će obuzdati njihova strahovanja. Pogađate da je upravo to što radi Donald Trump.

Profesor sa Sveučilišta Vanderbilt Marc Hetherington te njegov kolega sa Sveučilišta North Carolina, Jonathan Weiler tvrde da je Republikanska stranka, koja je samu sebe pozicionirala kao stranka tradicionalnih vrijednosti, zakona i reda, i ne shvaćajući privukla američku populaciju s autoritarnim tendencijama.

Taj je trend ubrzan posljednjih godina demografskim i ekonomskim promjenama, poput imigracije, navodeći mnoge Amerikance da potraže snažnog lidera koji bi očuvao status quo i koji bi mogao nametnuti neku vrsta reda u svijetu koji pred njihovim očima nestaje.

Jer, ovo nije bijela Amerika Ronalda Reagana, ovo je Amerika sa sve više „outsidera“ - crnaca, Hispanoamerikanaca, muslimana, Azijata ... Bijeli čovjek nije više neprikosnoveni gazda američkih prerija. Dokaz je čovjek koji sjedi u Bijeloj kući - Barack Hussein Obama. 

'UVOĐENJE REDA'

Vratimo se Republikanskoj stranci koja je od 2008.godine, kada je Barack Obama postao predsjednik, nastojala Ameriku uzburkati iznutra, stvoren je ultrakonzervativni pokret Tea Party, zemlja je polarizirana, a Republikanska stranka je podijeljena između tradicionalnih republikanskih glasača i onih čiji su pogledi mnogo ekstremniji. Nakon toga su autoritarijanci unutar Republikanske stranke dovoljno ojačali da bi se njihov stav glasno čuo, na štetu tradicionalnih republikanaca.

Autoritarijanci izražavaju mnogo dublji strah od promjena od ostatka republikanskih glasača. Trebao im je snažan lider, koji nije dio političkog establishmenta. Onda se pojavio bogati Donald Trump sa svojim ksenofobičnim istupima, provociranjima, diviniziranjem "bijele Amerike". On je postao kandidat koji im je obećao da će se suprostaviti njihovim strahovima čak i silom.

Autoritarijanci, poručuju profesori Weiler i Hetherington, kao prioritete vide uvođenje reda u društvu i hijerarhiji koje im može dati kontrolu nad kaotičnim svijetom. Kao izazove uvođenju reda oni vide – različitost, utjecaj outsidera, nestajanje starog društva i te izazove vide kao osobnu prijetnju po vlastitu sigurnost.

Izvor: Al Jazeera

  • Najnovije

  • Najcitanije

Lice Fokusa

Previous Next
Enisa Nikaj, pjevačica i tekstopisac iz Njujorka: Ime za koje će se tek čuti Prvi singl, Burn This Bridge, Enisa je objavila u septembru 2016. godine, a imao je više od 115.000 sinhronizovanih video zapisa napravljenih za njenu pjesmu na aplikaciji Musically, sa milionima korisnika. To je dovelo do toga da je pjesma osvojila 2. mjesto na takmičenju “Next Wave October”, a video su premijerno prikazivali Billboard i iHeart Radio
Lice Fokusa: Elma Kolenović Osamnaestogodišnja Elma Kolenović jedna je od najzaslužnijh članica fudbalskog tima Fairleigh Dickinson univerziteta (FDU) koji je, prvi put u svojoj istoriji, osvojio NEC Conference takmičenje u ženskom fudbalu. I to bez poraza! Elma, o čijim uspjesima je Portal Revije Fokus ranije pisao, je freshmen i dala je pet golova i imala sedam asistencija. FDU se, takođe, prvi put automatski plasirao na NCAA turnir među 64 najbolja univerzitetska tima za ovu školsku godinu. Zahvaljujući dobrim ocjenama u školi i dobrim igrama na terenu, Elma ima punu stipendiju na ovom privatnom univerzitetu. Elma Kolenović živi u Njujorku, a porijeklom je iz Gusinja. Jedna od njenih želja je i da obuče dres reprezentacije Crne Gore. Inače, Haris, stariji Elmin brat, nastupa za ekipu Stony Brook univerziteta.
Lice Fokusa: Dino Radončić Šesnaestogodišnji Dino Radončić je košarkaš koji "prijeti" da će jednog dana igrati na NBA parketima. Trenutno nosi dres Reala iz Madrida, a o kakvom se talentu radi možda najbolje govori podatak da ga je specijalizovani košarkaški sajt Eurohopes proglasio za najvećeg talenta u svom uzrastu u Evropi. Dino je rođen 8. januara 1999. godine u Njemačkoj, ali je rano djetinjstvo, školovanje i početak košarkaške karijere započeo u Zrenjaninu, rodnom gradu svoje majke. Prve košarkaške korake napravio je u KK „Storm Zrenjanin” sa deset godina, a u selekciji kadeta njegov tim je već tada bio prvak države. Od tada je njegova karijera krenula vrtoglavom uzlaznom putanjom. Dino je od 2. septembra 2013. igrao u Barseloni, gdje je u potpunosti opravdao svu medijsku pažnju koju je plijenio i sa tim klubom osvojio titulu. Bio je najbolji igrač tima sa prosjekom od 25 poena, 11 skokova i osam asistencija. Postao je najmlađi stranac u istoriji koji je došao u katalonski klub… Međutim, Barselonin ljuti rival je nastojao da Radončića dovede u svoje redove, i uspio je u tome. Dino se, naravno, revanširao sjajnim partijama i u dresu kraljevskog kluba - donio je Realu titulu nakon decenijskog posta. Prošlog mjeseca, u finalu „el klasika“ protiv Barselone, ovaj, 201 centimetar visoki košarkaš, ubacio je 18 poena, imao 11 skokova i šest asistencija, pa je s pravom proglašen za najboljeg igrača finala. Dino je, inače, sin Damira Radončića, proslavljenog rukometaša, koji je igrao u najjačim evropskim ligama, i oblačio dresove reprezentacija Jugoslavije, Bosne i Hercegovine i SAD. Dinova majka Vanja je bivša odbojkašica.
Binais Begović Iron Man Magazine, vodeći svjetski bodibilding i fitnes magazin i svjetski lider informacija o treninzima iz tih oblasti, objavio je da su preduzetnik Binais Begović i njegova supruga, dr Catherine Begović, kupili tu kompaniju... OPSIRNIJE
Maša i Adis Gutić   Maša je poznata svjetska manekenka, a od ljetos i zvanično naša snajka. Adis se već dugo godina bavi manekenstvom i glumom. Imao je glavne uloge u filmovima Fatalis i Marco Polo.
Ajla Karajko Dvadesetdvogodišnja Ajla Karajko iz Travnika jedna je od sedam najboljih studentkinja u SAD po ocjeni magazina „Glamour“. Humana, vrijedna, nenametljiva, dobitnica brojnih domaćih i međunarodnih nagrada, od malena niže uspjehe i odlučno korača ka novim izazovima. Iako je tek na pragu treće decenije, Ajla ima biografiju kao malo ko od njenih vršnjaka. Ipak, uspjeh je nije promijenio, pa i danas mašta kao kad je to radila kao djevojčica u ratom zahvaćenoj Bosni. Ajla, koja ovih dana na Kolumbija univerzitetu ostvaruje svoje snove, otvorila je sebi vrata brojnih svjetskih institucija, ali nikada nije zaboravila svoju domovinu i svoj narod, pa je u rodnom gradu realizovala niz projekta, među kojima i izgradnju Sigurne kuće „Nada“... OPŠIRNIJE
Alen Dervišević  Za plivača Alena Derviševića se ne bi pouzdano moglo utvrditi je li bolji na kopnu ili u vodi. Na kopnu je odličan student, uzoran sin i primjeran momak, a kroz vodu je do sada doplivao do stotina zlatnih, srebrnih i bronzanih medalja, pehara, pohvalnica, priznanja… I sada ovaj naš mladić, porijeklom iz Gusinja, u Sjedinjenim Američkim Državama vrijedno trenira kako bi ostvario svoj san – učešće na Olimpijskim igrama u Rio De Žaneiru 2016. godine...OPSIRNIJE

OBAVJEŠTENJA O SMRTI, POMENI I SJEĆANJA NA NAJMILIJE

SPECIJALNO IZDANJE


 

Video dana

BISERI

VIC NEDELJE