06022020uto
Last updateuto, 02 jun 2020 4pm

Svi ih imamo u frižiderima, a prepune su aditiva, hormona, antibiotika i izazivaju razne bolesti

Za paštete se koriste rafinisana (a često i hidrogenizovana) biljna ulja koja su dokazano vrlo štetna, zbog visokog udjela omega 6 masnih kiselina u odnosu na omega 3 masne kiseline, što izaziva upalne procese koji su uzrok mnogim bolestima. Osim toga, osjetljive polinezasićene masne kiseline pod uticajem visoke temperature u procesiranju oksidiraju (užegnu se), a prirodni antioksidansi (npr vitamin E) uništavaju se pod temperaturom. To znači da se stvaraju slobodni radikali koji su uzročnici mnogih bolesti

Uz divne fotografije svježeg mesa i ribe proizvođači nam u reklamama na televiziji pričaju bajke o kvalitetnim, pažljivo odabranim sastojcima za njihove paštete. Kažu da za svoje paštete koriste pažljivo odabrano kokošje meso. To je bajka broj 1.

Za paštete se koriste ostaci ostataka mesa najlošijeg kvaliteta, koje se ne može plasirati za druge svrhe. To su kokoške iz masovnog uzgoja, tovljene neprirodnom hranom – koncentratima, antibioticima i hormonima, kako bi brzo narasle do neprirodne veličine. Za paštetu od lososa sigurno se ne koristi divlji losos do kojeg je teško doći, već onaj iz uzgoja.

Te ribe se tove žitaricama i sojom, žive u skučenim uslovima gdje se lako šire bolesti, a zbog toga se tretiraju antibioticima i drugim hemikalijama, isto kao i kokoške. Kako bi dostigle nenormalnu veličinu, daju im se i hormoni rasta, a intenzivna roze boja lososa dobija se dodavanjem boje u hranu. Kako je losos jedna od najkomercijalnijih riba, postoji sumnja da se već počelo sa genetskom modifikacijom te ribe.

Kažu da koriste kvalitetna biljna ulja. To je bajka br. 2. Ne postoje kvalitetna biljna ulja, osim onog maslinovog, a toga u pašteti nema. Za paštete se koriste rafinisana (a često i hidrogenizovana) biljna ulja koja su dokazano vrlo štetna, zbog visokog udjela omega 6 masnih kiselina u odnosu na omega 3 masne kiseline, što izaziva upalne procese koji su uzrok mnogim bolestima.

Osim toga, osjetljive polinezasićene masne kiseline pod uticajem visoke temperature u procesiranju oksidiraju (užegnu se), a prirodni antioksidansi (npr vitamin E) uništavaju se pod temperaturom. To znači da se stvaraju slobodni radikali koji su uzročnici mnogih bolesti. Da, za mazivost paštete potrebna je masnoća, a kvalitetna masnoća bi bila pravi maslac, maslinovo ulje ili životinjske masti, a ne rafinirana (i hidrogenizovana) biljna ulja. (Zanimljivo da njihova biljna ulja sadrže bjelančevine(?!))

Za ukus paštete kažu da se brinu prirodni začini poput timijana, vriska, pikantne paprike, papra, pimena i soli, odnosno isti oni začini koje mnoge mame imaju u svom vrtu. Ovo je bajka br. 3. Industrija sigurno ne uzgaja prirodne začine u dvorištu.

U paštetama se koriste glutaminati (E620 – E626), odnosno pojačivači ukusa koji prerađevinama sa niskim udjelom mesa, a visokim udjelom vode i skroba daju jedan više “mesni” ukus. Glutaminati smetaju funkcijama mozga i uzrokuju migrene, promjene raspoloženja, astmu i druge poremećaje. U vrlo visokim dozama glutaminat uništava nervne ćelije i mrežnicu oka.

No, kako se već više-manje zna za štetnost glutaminata, tako ga industrija označava i pod drugim imenima, kao što su, na primjer, npr kvaščev ekstrakt, hidrolizovani biljni protein, hidrolizovani sojin protein, biljni proteini, sojini proteini itd.
Pominje se krompirov skrob koji nastaje kao posljedica fotosinteze(!?) i koji je važan izvor energije. Fotosinteza je omogućila život na zemlji, ali to nije tema sastojaka jedne paštete. Krompirov skrob je čista glukoza, koju kad uđe u krvotok nazivamo šećer u krvi.

Prekomjeran unos šećera i škroba dovodi do hronično povišenog šećera u krvi, insulinske rezistencije, preddijabetičkog stanja i upalnih bolesti. Zaista, ništa što bi trebalo da nastojimo da dobijemo u većim količinama. Osim toga, skrob koji se koristi u paštetama je modifikovani skrob, kojem su svojstva promijenjena da bi krajnjem proizvodu dali bolju konzistenciju i trajnost: ukratko, da bi finalni proizvod bio privlačniji.
Upravo je prekomjerna konzumacija visoko rafinisanih ugljenohidrata, kao i prekomjeran unos biljnih ulja bogatih omegom 6, a koja se nalaze u većini industrijskih prerađevina, glavni krivac za hronične upale koje dovode do povreda na arterijama i začepljenja krvnih sudova.
Postotak mesa/ribe u paštetama je nizak, ostatak je voda, skrob i rafinirana biljna ulja. Da bi ovo imalo nekakav ukus, upotrebljavaju se pojačivači ukusa. A da bi se to sve držalo zajedno, upotrebljavaju se razni stabilizatori, emulgatori, zgušnjivači, regulatori kiselosti i druge hemikalije ili E brojevi. Rok trajanja je koliko? Godinu dana? Dvije? Kakva to prava hrana ima toliki rok trajanja?

Samo hrana koja se kvari je prava hrana! Paštete, kao i ostale industrijske prerađevine, nisu prava hrana. To su nutritivno osiromašene stvari, visoko procesirane i prepune aditiva. Nema kvalitetne industrijske paštete. I neće je nikad biti.

Izvor: Slobodna Dalmacija

  • Najnovije

  • Najcitanije

Lice Fokusa

Previous Next
Enisa Nikaj, pjevačica i tekstopisac iz Njujorka: Ime za koje će se tek čuti Prvi singl, Burn This Bridge, Enisa je objavila u septembru 2016. godine, a imao je više od 115.000 sinhronizovanih video zapisa napravljenih za njenu pjesmu na aplikaciji Musically, sa milionima korisnika. To je dovelo do toga da je pjesma osvojila 2. mjesto na takmičenju “Next Wave October”, a video su premijerno prikazivali Billboard i iHeart Radio
Lice Fokusa: Elma Kolenović Osamnaestogodišnja Elma Kolenović jedna je od najzaslužnijh članica fudbalskog tima Fairleigh Dickinson univerziteta (FDU) koji je, prvi put u svojoj istoriji, osvojio NEC Conference takmičenje u ženskom fudbalu. I to bez poraza! Elma, o čijim uspjesima je Portal Revije Fokus ranije pisao, je freshmen i dala je pet golova i imala sedam asistencija. FDU se, takođe, prvi put automatski plasirao na NCAA turnir među 64 najbolja univerzitetska tima za ovu školsku godinu. Zahvaljujući dobrim ocjenama u školi i dobrim igrama na terenu, Elma ima punu stipendiju na ovom privatnom univerzitetu. Elma Kolenović živi u Njujorku, a porijeklom je iz Gusinja. Jedna od njenih želja je i da obuče dres reprezentacije Crne Gore. Inače, Haris, stariji Elmin brat, nastupa za ekipu Stony Brook univerziteta.
Lice Fokusa: Dino Radončić Šesnaestogodišnji Dino Radončić je košarkaš koji "prijeti" da će jednog dana igrati na NBA parketima. Trenutno nosi dres Reala iz Madrida, a o kakvom se talentu radi možda najbolje govori podatak da ga je specijalizovani košarkaški sajt Eurohopes proglasio za najvećeg talenta u svom uzrastu u Evropi. Dino je rođen 8. januara 1999. godine u Njemačkoj, ali je rano djetinjstvo, školovanje i početak košarkaške karijere započeo u Zrenjaninu, rodnom gradu svoje majke. Prve košarkaške korake napravio je u KK „Storm Zrenjanin” sa deset godina, a u selekciji kadeta njegov tim je već tada bio prvak države. Od tada je njegova karijera krenula vrtoglavom uzlaznom putanjom. Dino je od 2. septembra 2013. igrao u Barseloni, gdje je u potpunosti opravdao svu medijsku pažnju koju je plijenio i sa tim klubom osvojio titulu. Bio je najbolji igrač tima sa prosjekom od 25 poena, 11 skokova i osam asistencija. Postao je najmlađi stranac u istoriji koji je došao u katalonski klub… Međutim, Barselonin ljuti rival je nastojao da Radončića dovede u svoje redove, i uspio je u tome. Dino se, naravno, revanširao sjajnim partijama i u dresu kraljevskog kluba - donio je Realu titulu nakon decenijskog posta. Prošlog mjeseca, u finalu „el klasika“ protiv Barselone, ovaj, 201 centimetar visoki košarkaš, ubacio je 18 poena, imao 11 skokova i šest asistencija, pa je s pravom proglašen za najboljeg igrača finala. Dino je, inače, sin Damira Radončića, proslavljenog rukometaša, koji je igrao u najjačim evropskim ligama, i oblačio dresove reprezentacija Jugoslavije, Bosne i Hercegovine i SAD. Dinova majka Vanja je bivša odbojkašica.
Binais Begović Iron Man Magazine, vodeći svjetski bodibilding i fitnes magazin i svjetski lider informacija o treninzima iz tih oblasti, objavio je da su preduzetnik Binais Begović i njegova supruga, dr Catherine Begović, kupili tu kompaniju... OPSIRNIJE
Maša i Adis Gutić   Maša je poznata svjetska manekenka, a od ljetos i zvanično naša snajka. Adis se već dugo godina bavi manekenstvom i glumom. Imao je glavne uloge u filmovima Fatalis i Marco Polo.
Ajla Karajko Dvadesetdvogodišnja Ajla Karajko iz Travnika jedna je od sedam najboljih studentkinja u SAD po ocjeni magazina „Glamour“. Humana, vrijedna, nenametljiva, dobitnica brojnih domaćih i međunarodnih nagrada, od malena niže uspjehe i odlučno korača ka novim izazovima. Iako je tek na pragu treće decenije, Ajla ima biografiju kao malo ko od njenih vršnjaka. Ipak, uspjeh je nije promijenio, pa i danas mašta kao kad je to radila kao djevojčica u ratom zahvaćenoj Bosni. Ajla, koja ovih dana na Kolumbija univerzitetu ostvaruje svoje snove, otvorila je sebi vrata brojnih svjetskih institucija, ali nikada nije zaboravila svoju domovinu i svoj narod, pa je u rodnom gradu realizovala niz projekta, među kojima i izgradnju Sigurne kuće „Nada“... OPŠIRNIJE
Alen Dervišević  Za plivača Alena Derviševića se ne bi pouzdano moglo utvrditi je li bolji na kopnu ili u vodi. Na kopnu je odličan student, uzoran sin i primjeran momak, a kroz vodu je do sada doplivao do stotina zlatnih, srebrnih i bronzanih medalja, pehara, pohvalnica, priznanja… I sada ovaj naš mladić, porijeklom iz Gusinja, u Sjedinjenim Američkim Državama vrijedno trenira kako bi ostvario svoj san – učešće na Olimpijskim igrama u Rio De Žaneiru 2016. godine...OPSIRNIJE

SPECIJALNO IZDANJE


 

Video dana

BISERI

VIC NEDELJE