06072020ned
Last updatepet, 05 jun 2020 8pm

Drugi talas zaraze: Kada će doći, šta naučnici znaju, a šta ne, šta ih brine...

Iako je o novoj bolesti Covid-19 posljednjih mjeseci objavljeno mnoštvo naučnih studija, još uvijek ne raspolažemo najmoćnijim oružjima protiv nje, a to su djelotvorni ljekovi i vakcine. Ni naučnici još ne znaju koliko je ukupno ljudi steklo imunitet protiv Covida jer je preboljelo zarazu

Foto: Printscreen/CGTN

Dok svi očekuju da se život vrati u normalu, mnogi stručnjaci upozoravaju na vjerovatni drugi talas nove bolesti.

Štaviše, harvardski naučnici su prošle sedmice u časopisu “Science” upozorili da ćemo do 2022. godine iskusiti smjenu nekoliko pandemijskih i talasa relaksacije, prenosi “Jutarnji list”.

1.  KAD ĆE DOĆI DRUGI TALAS?

"Tradicionalno ljudi razmišljaju o drugom talasu Covida-19 u smislu sezonskog gripa koji se vraća zimi. Ne znamo postoji li sezonalnost kod novog koronavirusa, ali možemo zamisliti da će se, kad se vratimo u normalan život, možda preko ljeta, broj slučajeva Covida ponovno povećati”, rekao je za londonski “Tajms” prof. Robin Šatok sa Imperial Koledža u Londonu.

Da čovječanstvu ove godine slijedi još jedan talas Covida-19 uvjeren je i jedan od vodećih kineskih infektologa, prof. Zhang Wenhong sa Univerziteta Fudan u Šangaju. Zhang Wenhong smatra da nova bolest neće nestati ovog ljeta, nego je vjerovatno da će na jesen doći do ponovnog izbijanja epidemije Covida-19.

2.  DOLAZE LI I DRUGE ZARAZE U TALASIMA?

Zarazne bolesti ponašaju se na različite načine. Pandemija španskog gripa iz 1918. godine, koja je odnijela između 50 i 100 miliona ljudi, smatra se ključnim primjerom jer se odvijala u tri talasa do 1920, od kojih je drugi bio najsmrtonosniji.

I ostale dvije pandemije gripa u 20. vijeku, 1957. i 1968. godine, su “napadale” čovječanstvo u talasima. Pandemija svinjskog gripa (H1N1) započela je u aprilu 2009. godine u Meksiku, da bi u SAD-u i Evropi uslijedio drugi talas na jesen. Sa druge strane imamo primjer SARS-a koji se pojavio 2003. godine u Kini, raširio na neke zemlje u njenom okruženju i Kanadu, odnio živote oko 800 od 8.000 zaraženih, a zatim u ljeto te godine nestao.

3.  POSTOJE LI DOKAZI DA SE KORONAVIRUS VRAĆA U NEKE ZEMLJE?

Uprkos očiglednom uspjehu Kine u stavljanju bolesti pod kontrolu u teško pogođenoj provinciji Hubei, na sjeveru zemlje nedavno je zabilježen rast slučajeva zaraze. Singapur, koji je bio širom svijeta hvaljen zbog efikasnog odgovora na infekciju, sada takođe bilježi nagli porast oboljelih od Covida-19.

Iako je Singapur uspostavio snažan sistem traženja kontakata zaraženih osoba u opštoj populaciji, bolest se ponovno pojavila u skučenim spavaonicama sa lošim higijenskim uslovima koje koriste strani radnici. U ponedjeljak je Singapur zabilježio čak 1.426 novih slučajeva, zbog čega je ta ostrvska zemlja uvela stroge karantinske mjere. Pažnju privlači i manji porast broja infekcija u Njemačkoj, koja se takođe dobro nosila s epidemijom Covida-19.

4.  ZAŠTO SE NAUČNICI BRINU?

Prijetnja neke bolesti se smanjuje kada osjetljivost stanovništva na bolest padne ispod određenog praga, kad se stekne “imunitet krda”, odnosno kolektivni imunitet, ili je široko dostupna vakcina.

Iako je o novoj bolesti Covid-19 posljednjih mjeseci objavljeno mnoštvo naučnih studija, još uvijek ne raspolažemo najmoćnijim oružjima protiv nje, a to su djelotvorni ljekovi i vakcine. Ni naučnici još ne znaju koliko je ukupno ljudi steklo imunitet protiv Covida jer je preboljelo zarazu. Ne zna se ni koliko dugo taj imunitet štiti rekonvalescente.

Razmjera osjetljivih i imunih pojedinaca u populaciji na kraju jednog talasa određuje potencijalnu snagu sljedećeg talasa. Ali, budući da se o stvarnoj stopi zaraze tek nagađa, sve države su i dalje vrlo ranjive na ponovni rast broja zaraženih.

"Epidemije su poput požara. Kad je goriva puno nekontrolisano bijesni, a kad ga ima malo, lagano se gasi. Epidemiolozi taj intenzitet nazivaju ‘silom zaraze’, a gorivo koje ga pokreće je podložnost populacije patogenu. Kako ponovljeni talasi epidemije smanjuju osjetljivost, tako se smanjuje i sila infekcije, smanjujući rizik od bolesti čak i među onima koji nemaju imunitet", rekao je za “Vašington Post” Justin Lessler, vanredni profesor epidemiologije na Univerzitetu Džons Hopkins.

  • Najnovije

  • Najcitanije

Lice Fokusa

Previous Next
Enisa Nikaj, pjevačica i tekstopisac iz Njujorka: Ime za koje će se tek čuti Prvi singl, Burn This Bridge, Enisa je objavila u septembru 2016. godine, a imao je više od 115.000 sinhronizovanih video zapisa napravljenih za njenu pjesmu na aplikaciji Musically, sa milionima korisnika. To je dovelo do toga da je pjesma osvojila 2. mjesto na takmičenju “Next Wave October”, a video su premijerno prikazivali Billboard i iHeart Radio
Lice Fokusa: Elma Kolenović Osamnaestogodišnja Elma Kolenović jedna je od najzaslužnijh članica fudbalskog tima Fairleigh Dickinson univerziteta (FDU) koji je, prvi put u svojoj istoriji, osvojio NEC Conference takmičenje u ženskom fudbalu. I to bez poraza! Elma, o čijim uspjesima je Portal Revije Fokus ranije pisao, je freshmen i dala je pet golova i imala sedam asistencija. FDU se, takođe, prvi put automatski plasirao na NCAA turnir među 64 najbolja univerzitetska tima za ovu školsku godinu. Zahvaljujući dobrim ocjenama u školi i dobrim igrama na terenu, Elma ima punu stipendiju na ovom privatnom univerzitetu. Elma Kolenović živi u Njujorku, a porijeklom je iz Gusinja. Jedna od njenih želja je i da obuče dres reprezentacije Crne Gore. Inače, Haris, stariji Elmin brat, nastupa za ekipu Stony Brook univerziteta.
Lice Fokusa: Dino Radončić Šesnaestogodišnji Dino Radončić je košarkaš koji "prijeti" da će jednog dana igrati na NBA parketima. Trenutno nosi dres Reala iz Madrida, a o kakvom se talentu radi možda najbolje govori podatak da ga je specijalizovani košarkaški sajt Eurohopes proglasio za najvećeg talenta u svom uzrastu u Evropi. Dino je rođen 8. januara 1999. godine u Njemačkoj, ali je rano djetinjstvo, školovanje i početak košarkaške karijere započeo u Zrenjaninu, rodnom gradu svoje majke. Prve košarkaške korake napravio je u KK „Storm Zrenjanin” sa deset godina, a u selekciji kadeta njegov tim je već tada bio prvak države. Od tada je njegova karijera krenula vrtoglavom uzlaznom putanjom. Dino je od 2. septembra 2013. igrao u Barseloni, gdje je u potpunosti opravdao svu medijsku pažnju koju je plijenio i sa tim klubom osvojio titulu. Bio je najbolji igrač tima sa prosjekom od 25 poena, 11 skokova i osam asistencija. Postao je najmlađi stranac u istoriji koji je došao u katalonski klub… Međutim, Barselonin ljuti rival je nastojao da Radončića dovede u svoje redove, i uspio je u tome. Dino se, naravno, revanširao sjajnim partijama i u dresu kraljevskog kluba - donio je Realu titulu nakon decenijskog posta. Prošlog mjeseca, u finalu „el klasika“ protiv Barselone, ovaj, 201 centimetar visoki košarkaš, ubacio je 18 poena, imao 11 skokova i šest asistencija, pa je s pravom proglašen za najboljeg igrača finala. Dino je, inače, sin Damira Radončića, proslavljenog rukometaša, koji je igrao u najjačim evropskim ligama, i oblačio dresove reprezentacija Jugoslavije, Bosne i Hercegovine i SAD. Dinova majka Vanja je bivša odbojkašica.
Binais Begović Iron Man Magazine, vodeći svjetski bodibilding i fitnes magazin i svjetski lider informacija o treninzima iz tih oblasti, objavio je da su preduzetnik Binais Begović i njegova supruga, dr Catherine Begović, kupili tu kompaniju... OPSIRNIJE
Maša i Adis Gutić   Maša je poznata svjetska manekenka, a od ljetos i zvanično naša snajka. Adis se već dugo godina bavi manekenstvom i glumom. Imao je glavne uloge u filmovima Fatalis i Marco Polo.
Ajla Karajko Dvadesetdvogodišnja Ajla Karajko iz Travnika jedna je od sedam najboljih studentkinja u SAD po ocjeni magazina „Glamour“. Humana, vrijedna, nenametljiva, dobitnica brojnih domaćih i međunarodnih nagrada, od malena niže uspjehe i odlučno korača ka novim izazovima. Iako je tek na pragu treće decenije, Ajla ima biografiju kao malo ko od njenih vršnjaka. Ipak, uspjeh je nije promijenio, pa i danas mašta kao kad je to radila kao djevojčica u ratom zahvaćenoj Bosni. Ajla, koja ovih dana na Kolumbija univerzitetu ostvaruje svoje snove, otvorila je sebi vrata brojnih svjetskih institucija, ali nikada nije zaboravila svoju domovinu i svoj narod, pa je u rodnom gradu realizovala niz projekta, među kojima i izgradnju Sigurne kuće „Nada“... OPŠIRNIJE
Alen Dervišević  Za plivača Alena Derviševića se ne bi pouzdano moglo utvrditi je li bolji na kopnu ili u vodi. Na kopnu je odličan student, uzoran sin i primjeran momak, a kroz vodu je do sada doplivao do stotina zlatnih, srebrnih i bronzanih medalja, pehara, pohvalnica, priznanja… I sada ovaj naš mladić, porijeklom iz Gusinja, u Sjedinjenim Američkim Državama vrijedno trenira kako bi ostvario svoj san – učešće na Olimpijskim igrama u Rio De Žaneiru 2016. godine...OPSIRNIJE

SPECIJALNO IZDANJE


 

Video dana

BISERI

VIC NEDELJE