01182021pon
Last updatepet, 15 jan 2021 9pm

U fokusu

Zbog čega Dritan Abazović ublažava poruke Zdravka Krivokapića?

Dakle, nije bitno to što čestitku nije poslao zvaničnim kanalima, pokazao je da je to u njemu kao što je u njemu da je Crna Gora druga srpska država. To kao predsjednik (crnogorske) Vlade neće saopštiti javno, ali to on nosi u sebi. Ova (čestitka dana RS) takođe je nešto što je njegovo, što je vezano za njegov odnos prema onima koji vide taj ‘srpski svet’ na relaciji Beograd – Banja Luka – Podgorica. Očigledno da to on nije mogao da sakrije, nego je rekao u privatnom razgovoru, a predsjednica Republike Srpske to nije smatrala privatnim razgovorom, nego je tome dala sasvim jak publicitet, kaže Branko Lukovac

Dritan Abazović (Foto: Printscreen/Al Jazeera)

Kako treba tumačiti poruke potpredsjednika crnogorske Vlade kada ublažava otrovne strelice velikosrpskog nacionalizma poslate iz Crne Gore? Za sada ne izgleda da je uspio ukrotiti svoje koalicione partnere, čime se ispočetka pravdao ulazak Dritana Abazovića i njegove građanske URA-e u novu crnogorsku vlast sa prosrpskim Demokratskim frontom i Demokratama. Kako ocjenjuju analitičari, vidljivi učinci URA-e u novoj vlasti za sada su samo pripovijedanje “o konačno oslobođenoj, demokratizovanoj Crnoj Gori”.

Čestitku novog crnogorskog premijera Zdravka Krivokapića povodom 9. januara, kojeg u Republici Srpskoj proslavljaju kao dan tog bosanskohercegovačkog entiteta, uprkos zabrani Ustavnog suda BiH da se to čini, Abazović je nazvao privatnom premijerovom čestitkom iza koje ne stoji crnogorska Vlada kao institucija, pa su i tenzije iz Sarajeva, prema Abazoviću, u tom kontekstu bespotrebne.

„Da budem vrlo eksplicitan, mislim da vlada Crne Gore nije trebala da čestita, i ona zvanično nije čestitala dan RS-a. Za nas postoji samo Dan Bosne i Hercegovine…“, rekao je Al Jazeeri Abazović. „Ne razumijem potrebu da stalno stvaramo neprijateljstva umjesto da naša politika dvije zemlje, ali i regiona bude pomiriteljska. Mi moramo da shvatimo da živimo u zemljama koje su imale vrlo tragičnu prošlost, i to u bliskoj istoriji, i da ne možemo sve naše frustracije koje postoje tek tako eliminisati. Ali, ono što možemo da uradimo jeste da ponekad, ako je potrebno, progledamo i kroz prste“, dodao je.

Asim Mujkić, profesor sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu nije oduševljen gledanju kroz prste politikama koje urušavaju vladavinu prava. Naprotiv, Mujkić kaže kako se neko kao pripadnik građanske opcije (Dritan Abazović) mora zalagati za vladavinu prava, pa samim tim ukoliko pravni sistem jedne zemlje neki čin presuđuje kao protivustavan, znači time i bespravan, podrška tom činu istovremeno je podrška vladavini sile a ne prava.

ŠTA PREDSTAVLJA PROSLAVA 9. JANUARA?

Vlasti RS-a 9. januar obilježavaju u znak sjećanja na taj datum iz 1992. godine kada je grupa srpskih zastupnika iz Skupštine tadašnje SR BiH jednostrano proglasila tvorevinu pod nazivom Srpska republika BiH.

Bio je to pokušaj sprječavanja proglašenja samostalnosti BiH i dio scenarija po kojem je tu bivšu federalnu jedinicu u sastavu SFRJ trebalo zadržati u sastavu Jugoslavije.

Ustavni sud BiH je zaključio da obilježavanje 9. januara vrijeđa prava Hrvata i Bošnjaka koji žive u RS-u jer predstavlja praznik samo jednog naroda i naredio vlastima da kao dan entiteta utvrde neki drugi datum. No, entitetske vlasti tu sudsku odluku odbijaju da sprovedu. Proslava 9. januara iz 1992. godine za nesrpsko stanovništvo, ali i Srbe koji su se pokušali da se suprotstave politici nasilja, predstavlja početak četvorogodišnjeg progona i ubijanja.

„Pripadnik građanske opcije može da se ne slaže s nekim zakonom ili pravnim okvirom ili odlukom za koju onda mora argumentovano utvrditi da je nelegitimna, odnosno moralno neprihvatljiva, pa u skladu s tim i preduzeti one mjere koje danas zovemo građanskom neposlušnošću s ciljem promjene tog pravnog okvira, zakona ili odluke. Ali ni to u slučaju proslave dana RS nije slučaj jer je za dobar dio populacije u BiH taj dan u moralnom smislu neprihvatljiv jer označava početak nasilnog progonstva i zločina. Abazovićev, Krivokapićev i Vučićev čin se ne može opravdati ni iz aspekta vladavine prava, niti iz aspekta morala, pa kao takav predstavlja izraz elementarnog nepoštovanja prema susjednoj zemlji i dobrom dijelu njenog stanovništva“, kaže Mujkić.

„Ukoliko se naši odnosi ne zasnivaju na poštovanju prava i elementarnih moralnih normi onda oni postaju odnosi sile“, dodaje Mujkić.

“TO KRIVOKAPIĆ NOSI U SEBI”

Prema politici balansiranja između nacionalizma i vladavine prava koju zagovara Abazović i njegova URA-e nije optimističan ni Branko Lukovac, bivši ministar vanjskih poslova Crne Gore. Ozbiljne sumnje u privrženost osnovnim ciljevima građanskog društva Lukovcu podstiče već sama činjenica da je URA kao građanska partija ušla u postizborni savez sa onim koalicijama koje su „protivne nezavisnosti Crne Gore i koje su odustale od strateških opredjeljenja zemlje“.

„Dosta je nepoznanica oko nove crnogorske Vlade”, kaže Lukovac za Al Jazeeru. “Rečeno je da im treba dati šansu. Međutim, za tako kratko vrijeme oni su donijeli niz odluka koje izazivaju ozbiljne sumnje, pa i zabrinutost u njihovu kompetentnost pa i njihovu posvećenost dobrobiti Crne Gore. Da li oni otvaraju prostor za uticaj Srpske pravoslavne crkve kao moćnog činioca ostvarivanja velikosrpske politike u regionu?“

Čestitanje datuma koji se protivno ustavu Bosne i Hercegovne obilježava kao dan jednog od dva bosanskohercegovačka entiteta, makar to bila i privatna čestitka, za Lukovca otkriva mnogo više.

„Dakle, nije bitno to što čestitku nije poslao zvaničnim kanalima, pokazao je da je to u njemu kao što je u njemu da je Crna Gora druga srpska država. To kao predsjednik (crnogorske) Vlade neće saopštiti javno, ali to on nosi u sebi. Ova (čestitka dana RS) takođe je nešto što je njegovo, što je vezano za njegov odnos prema onima koji vide taj ‘srpski svet’ na relaciji Beograd – Banja Luka – Podgorica. Očigledno da to on nije mogao da sakrije, nego je rekao u privatnom razgovoru, a predsjednica Republike Srpske to nije smatrala privatnim razgovorom, nego je tome dala sasvim jak publicitet“.

Bivši crnogorski diplomata kaže da javnost u toj zemlji ima bezbroj pitanja koja ih brinu u vezi nove crnogorske vlade: šta premijer Krivokapić nosi u sebi, i kakav će to biti njegov mandat – hoće li iskoristiti taj mandat i sa ljudima koje je okupio oko sebe urušiti sve ono za šta se Crna Gora zalagala na referendumu 2006. godine i od referenduma do danas?

  • Najnovije

  • Najcitanije

Lice Fokusa

Previous Next
Enisa Nikaj, pjevačica i tekstopisac iz Njujorka: Ime za koje će se tek čuti Prvi singl, Burn This Bridge, Enisa je objavila u septembru 2016. godine, a imao je više od 115.000 sinhronizovanih video zapisa napravljenih za njenu pjesmu na aplikaciji Musically, sa milionima korisnika. To je dovelo do toga da je pjesma osvojila 2. mjesto na takmičenju “Next Wave October”, a video su premijerno prikazivali Billboard i iHeart Radio
Lice Fokusa: Elma Kolenović Osamnaestogodišnja Elma Kolenović jedna je od najzaslužnijh članica fudbalskog tima Fairleigh Dickinson univerziteta (FDU) koji je, prvi put u svojoj istoriji, osvojio NEC Conference takmičenje u ženskom fudbalu. I to bez poraza! Elma, o čijim uspjesima je Portal Revije Fokus ranije pisao, je freshmen i dala je pet golova i imala sedam asistencija. FDU se, takođe, prvi put automatski plasirao na NCAA turnir među 64 najbolja univerzitetska tima za ovu školsku godinu. Zahvaljujući dobrim ocjenama u školi i dobrim igrama na terenu, Elma ima punu stipendiju na ovom privatnom univerzitetu. Elma Kolenović živi u Njujorku, a porijeklom je iz Gusinja. Jedna od njenih želja je i da obuče dres reprezentacije Crne Gore. Inače, Haris, stariji Elmin brat, nastupa za ekipu Stony Brook univerziteta.
Lice Fokusa: Dino Radončić Šesnaestogodišnji Dino Radončić je košarkaš koji "prijeti" da će jednog dana igrati na NBA parketima. Trenutno nosi dres Reala iz Madrida, a o kakvom se talentu radi možda najbolje govori podatak da ga je specijalizovani košarkaški sajt Eurohopes proglasio za najvećeg talenta u svom uzrastu u Evropi. Dino je rođen 8. januara 1999. godine u Njemačkoj, ali je rano djetinjstvo, školovanje i početak košarkaške karijere započeo u Zrenjaninu, rodnom gradu svoje majke. Prve košarkaške korake napravio je u KK „Storm Zrenjanin” sa deset godina, a u selekciji kadeta njegov tim je već tada bio prvak države. Od tada je njegova karijera krenula vrtoglavom uzlaznom putanjom. Dino je od 2. septembra 2013. igrao u Barseloni, gdje je u potpunosti opravdao svu medijsku pažnju koju je plijenio i sa tim klubom osvojio titulu. Bio je najbolji igrač tima sa prosjekom od 25 poena, 11 skokova i osam asistencija. Postao je najmlađi stranac u istoriji koji je došao u katalonski klub… Međutim, Barselonin ljuti rival je nastojao da Radončića dovede u svoje redove, i uspio je u tome. Dino se, naravno, revanširao sjajnim partijama i u dresu kraljevskog kluba - donio je Realu titulu nakon decenijskog posta. Prošlog mjeseca, u finalu „el klasika“ protiv Barselone, ovaj, 201 centimetar visoki košarkaš, ubacio je 18 poena, imao 11 skokova i šest asistencija, pa je s pravom proglašen za najboljeg igrača finala. Dino je, inače, sin Damira Radončića, proslavljenog rukometaša, koji je igrao u najjačim evropskim ligama, i oblačio dresove reprezentacija Jugoslavije, Bosne i Hercegovine i SAD. Dinova majka Vanja je bivša odbojkašica.
Binais Begović Iron Man Magazine, vodeći svjetski bodibilding i fitnes magazin i svjetski lider informacija o treninzima iz tih oblasti, objavio je da su preduzetnik Binais Begović i njegova supruga, dr Catherine Begović, kupili tu kompaniju... OPSIRNIJE
Maša i Adis Gutić   Maša je poznata svjetska manekenka, a od ljetos i zvanično naša snajka. Adis se već dugo godina bavi manekenstvom i glumom. Imao je glavne uloge u filmovima Fatalis i Marco Polo.
Ajla Karajko Dvadesetdvogodišnja Ajla Karajko iz Travnika jedna je od sedam najboljih studentkinja u SAD po ocjeni magazina „Glamour“. Humana, vrijedna, nenametljiva, dobitnica brojnih domaćih i međunarodnih nagrada, od malena niže uspjehe i odlučno korača ka novim izazovima. Iako je tek na pragu treće decenije, Ajla ima biografiju kao malo ko od njenih vršnjaka. Ipak, uspjeh je nije promijenio, pa i danas mašta kao kad je to radila kao djevojčica u ratom zahvaćenoj Bosni. Ajla, koja ovih dana na Kolumbija univerzitetu ostvaruje svoje snove, otvorila je sebi vrata brojnih svjetskih institucija, ali nikada nije zaboravila svoju domovinu i svoj narod, pa je u rodnom gradu realizovala niz projekta, među kojima i izgradnju Sigurne kuće „Nada“... OPŠIRNIJE
Alen Dervišević  Za plivača Alena Derviševića se ne bi pouzdano moglo utvrditi je li bolji na kopnu ili u vodi. Na kopnu je odličan student, uzoran sin i primjeran momak, a kroz vodu je do sada doplivao do stotina zlatnih, srebrnih i bronzanih medalja, pehara, pohvalnica, priznanja… I sada ovaj naš mladić, porijeklom iz Gusinja, u Sjedinjenim Američkim Državama vrijedno trenira kako bi ostvario svoj san – učešće na Olimpijskim igrama u Rio De Žaneiru 2016. godine...OPSIRNIJE

Video dana

BISERI

VIC NEDELJE

    MUJO I POLICAJCI      
    MUJO I POLICAJCI

    Zvoni Muju neko na vrata.

    Pita on:

    “Ko je?”

    “Policija. Možemo li da popričamo?”

    “Koliko vas je?”

    Read more...

SPECIJALNO IZDANJE