10252020ned
Last updatened, 25 okt 2020 6pm

U fokusu

Može li Trump “ukrasti” pobjedu? Ovo je 8 potencijalnih scenarija izbora u SAD-u

Zbog okolnosti u kojima se ove godine odvijaju predsjednički izbori u SAD-u službeni rezultat mogli bismo čekati i do kraja novembra. Ove godine se, zbog pandemije covida-19, očekuje da bi 80 miliona Amerikanaca moglo glasati pismom kako bi izbjegli nepotreban odlazak na birališta

 

Foto: YouTube/Printscreen

Prije četiri godine tek izabrani predsjednik Donald Trump oko 2:30 ujutro po lokalnom vremenu spustio se niz pokretne etepenice svog tornja na Petoj aveniji kako bi s oduševljenim mnoštvom proslavio pobjedu u Wisconsinu koja mu je donijela 270 elektorskih glasova potrebnih za Bijelu kuću. Međutim, ove godine pobjednika bismo mogli čekati malo duže. Optimističniji analitičari najavljuju da se radi o danima, dok oni pesimističniji spominju i sedmice.

Zbog okolnosti u kojima se ove godine odvijaju predsjednički izbori u SAD-u službeni rezultat mogli bismo čekati i do kraja novembra. Ove godine se, zbog pandemije covida-19, očekuje da bi 80 miliona Amerikanaca moglo glasati pismom kako bi izbjegli nepotreban odlazak na birališta.

Nedostatak volontera na biralištima jedan je od najvećih ovogodišnjih izazova jer su taj posao obavljali penzioneri koji više nisu spremni da se nepotrebno izlažu zarazi virusom koji je odnio više od 210.000 američkih života. Naime, prema procjenama epidemiologa, svaki čovjek na biračkim mjestima tokom izbornog dana stupi u kontakt s oko 700 građana, zbog čega su brojni volonteri zaključili da bi njihov angažman tokom svjetske pandemije bio igranje ruskog ruleta.

Maryland je tako još u julu najavio da im nedostaje najmanje 14.000 volontera, a u Georgiji ih manjka i do deset hiljada. Brojne savezne države su početkom septembra raspisale konkurs za volontere, koje su pokušali pronaći među javnim funkcionerima i politički angažovanim tinejdžerima, a New Jersey je otišao i korak dalje pa je za izborni dan angažovao 120 vojnika Nacionalne garde.

FINANCIJSKA INJEKCIJA

Pisma bi trebala na vrijema dostaviti federalna pošta, koja se i prije pandemije koronavirusa i ekonomskog kraha države našla u ozbiljnim finansijskim problemima.

Dug veličine BDP-a jedne Mađarske bio je povod stezanja kaiša operativnih troškova državne kompanije, zbog kojih je došlo do kašnjenja dostave u 48 od ukupno 50 saveznih država. Američki predsjednik je blokirao dodatnu finansijsku injekciju iz federalne blagajne kojom bi se spriječila eventualna kašnjenja, a uz to je poznat i kao veliki protivnik glasanja pismom, uprkos tome što ga već godinama i sam koristi.

Do 2020. su samo države američkog Zapada svojim građanima omogućavale glasanje pismom bez valjanog razloga, ali su ove godine i druge države promijenile svoje kriterijume, navodeći pandemiju kao univerzalno opravdanje za sve registrovane birače.

No, većina tih država dosad je imala vrlo ograničen susret s obradom pisama, zbog čega bi tokom naglog povećanja moglo doći do komplikacija, a time i kašnjenja.

BIRAČKA MJESTA

Obradu dopisnih listića dodatno komplikuje činjenica da se u svakoj od pristiglih koverti nalazi potpis birača koji treba unijeti u bazu podataka kako bi se provjerila njegova valjanost.

Takođe, većina saveznih država nije dopuštala otvaranje i obradu listića prije zatvaranja biračkih mjesta. Birališta se zatvaraju prvo na Istočnoj obali SAD-a, u 19 sati po lokalnom vremenu, a vodeći mediji oko 20 sati temeljem izlaznih anketa proglase neslužbenog pobjednika u saveznim državama u kojima je razlika dovoljno velika da ne ulazi u statističku grešku.

U tom trenutku će biti moguće predvidjeti koji je kandidat osvojio više glasova na nacionalnom nivou, tzv. popularni glas, kojim se prema američkom Ustavu ne bira predsjednik zemlje. Vrlo lako moglo bi se dogoditi, baš kao što je bio slučaj i 2016. i 2000, da u vođstvu cijele večeri bude osoba koja ne uspije da osvoji ključeve Bijele kuće.

Demokratski kandidat Joe Biden potvrdio je da će prihvatiti rezultat izbora, ali je napomenuo da će to učiniti tek kad se obrade svi listići, što je 2016. godine, kada je samo četvrtina Amerikanaca glasala pismom, trajalo punih mjesec dana.

Trump je već najavio da u slučaju poraza pitanje legitimiteta izbora planira da stavi na sto Vrhovnog suda na kojem trenutno, ako Amy Coney Barrett ne bude imenovana do 3.novembra, sjedi samo osam sudija - pet konzervativnih i tri liberalna. Vrhovni sud je odlučivao o ishodu i 2000. kada je Al Gore izgubio Floridu, a time i izbore, za samo nekoliko stotina glasova.

8 POTENCIJALNIH SCENARIJA

U slučaju izjednačenog rezultata predsjednika bira Zastupnički dom

Iako su brojni Amerikanci nakon fijaska 2016. zauvijek odlučili prekrižiti predizborne ankete kao relevantni indikator političkih trendova zemlje, većina medija i dalje ih navodi kao najavu potresa 3. novembra.

Ankete ove godine Bidenu daju vrlo stabilnu i prilično nezanemarivu prednost u odnosu na aktuelnog predsjednika Donalda Trumpa, ali trenutno postoji osam scenarija izborne večeri, prema kojima Biden i Trump i dalje imaju 50-50 odsto šanse za pobjedu.

Aktuelnom favoritu se topi prednost u ključnim swing državama, koja u većini njih trenutno ulazi u statističku grešku. Podsjetimo, ankete su 2016. u saveznim državama pogriješile za rekordnih 5,5 odsto, što je uticalo na omjer elektora.

1. OSTVARI SE REZULTAT DANAŠNJIH ANKETA

U tom scenariju Biden osvaja 353 elektorska glasa, a Trump 185. Minnesota s 10 elektora i Florida s 29 pripadnu Bidenu, ali Trump osvoji Teksas sa 38 elektora. No, taj scenario nije pretjerano realan jer ne predviđa statističku grešku, koja je za prošle cikluse ispala ključna.

2. IZBORNA NOĆ DONOSI PREDNOST TRUMPU

U tom scenariju Trump barem privremeno dobija 404 elektora, a Biden 134. Scenario je vrlo moguć jer se brže obrađuju listići na biralištima od pisama, a republikanci statistički češće glasaju lično. U tom slučaju bi trebalo čekati konačni rezultat.

3. "TIHA VEĆINA" UZVRAĆA UDARAC

Ponavlja se scenario iz 2016, a Trump uspije zadržati sve savezne države i osvaja Minnesotu, Nevadu i New Hampshire. U tom slučaju Trump bi dobio 325 elektora, a Biden 213. Scenario nije pretjerano izgledan jer Trump u tri države zaostaje za 10 odsto.

4. PONAVLJA SE 2016.

Trump ponavlja uspjeh iz 2016. i osvaja 305 elektorskih glasova, dok Bidenu pripada 233. Wisconsin s 10 elektora, koji je 2016. prvi put u 32 godine glasao za republikance, ponovo se crveni, kao i Pennsylvania, Iowa i Michigan. Zavisno o izlaznosti, scenario je teoretski moguć.

5. TANKA BIDENOVA POBJEDA

Biden uspije uskrsnuti popularnost Obame u tzv. Hrđavom pojasu i dobije povjerenje Hispanoameriknaca u Arizoni i Floridi. U tom scenariju dobio bi 273 elektorska glasa, dok bi mu Trump duvao za vratom s 265 elektora. Zavisno o izlaznosti, scenario je moguć.

Izvor: “Jutarnji list”

  • Najnovije

  • Najcitanije

OBAVJEŠTENJA O SMRTI, POMENI I SJEĆANJA NA NAJMILIJE

SPECIJALNO IZDANJE


 

Video dana

BISERI

VIC NEDELJE