09282020pon
Last updatepon, 28 sep 2020 4am

Kultura

Roman „Ljudi bez adrese, autora Faiza Softića, štampan i na njemačkom jeziku

Roman govori o postratnim traumama u Sarajevu i BiH, komponujući pripovjedačku konstrukciju sa pričama iz bihorskog zavičaja koje imaju čvrstu vezu sa glavnom temom

Faiz Softić

Roman „Ljudi bez adrese“ Faiza Softića, predstavnika škole sandžačko-bihorskog pripovijedanja, koji podjednako pripada bosanskohercegovačkoj, crnogorskoj i luksemburškoj književnosti, izašao i na njemačkom jeziku.

Roman govori o postratnim traumama u Sarajevu i BiH, komponujući pripovjedačku konstrukciju sa pričama iz bihorskog zavičaja koje imaju čvrstu vezu sa glavnom temom.

Književnik i književni kritičar Mile Stojić o romanu je zapisao:

“Literarni život Faiza Softića odvija se u trouglu Crna Gora - Bosna – Luksemburg. Iako je navećim dijelom svoga književog odrastanja vezan za Sarajevo, ovaj pisac neobičnog dara i mara, svoju književnu inspiraciju ponajvećma crpi iz zavičajnog sandžačko-crnogorskog humusa. Naslonjen na tradiciju klasičnog pripovijedanja, ponajviše na stilsko – tematsku zadužbinu Ćamila Sijarića, Faiz Softić u svojim djelima zorno odslikava zavičajne vedute, gdje se prepliću grubo i nježno, epsko i lirsko. U romanu ‘Ljudi bez adrese’, koji je nagrađen na konkursu Ministarstva kulture BiH, on riše sudbinu jedne sandžačke porodice u ratnom Sarajevu, gdje se propast jedne zemlje
prikazuje kroz distopiju jednog mikrosvijeta.

On pripovieda kako se u ratu bude ljudski ubilački nagoni, moralnost se gubi pred bestijalnim silama koje dovode u pitanje i samu ljudskost i smisao čovjekova postojanja na zemlji. Softićev narativ teče linearno, ali nam iz poglavlja u poglavlje donosi upečatljive slike i dijaloge, tvoreći priču koja će se dugo pamtiti, književnost koja će svjedočiti ono što neće hronike i ljetopisi našeg vremena.

Roman ‘Ljudi bez adrese’ je štivo o izgubljenosti i nemoći čovjeka pred slijepim silama istorije, o identitetu kao udesu, o onim tankim nitima nade koje spašavaju ljudsku izgubljenu jedinku od zemaljskog pakla”.

Izdavač je „Phi“ Luksemburg, a prevodilac prof. dr Elvira Veselinović.

Od čitalačke publike, kao i književne kritike, roman je dobio najveće pohvale, a prvo izdanje na bosanskom jeziku, koje je 2017. godine nagrađeno na konkursu Fonda za izdavaštvo federacije BiH, izdala je IK „Dobra knjiga“ iz Sarajeva.

Softiću je prije desetak godina preveden i objavljen roman “Pod Kun pjaninom” na francuskom, a krajem mjeseca mu izlazi i izabrana poezija na mađarskom jeziku.

  • Najnovije

  • Najcitanije

SPECIJALNO IZDANJE


 

Video dana

BISERI

VIC NEDELJE