07162020čet
Last updatečet, 16 jul 2020 3pm

Glas Dijaspore

Fokus - SPECIJALNO IZDANJE

Stotine novinskih priča, reportaža, intervjua, komentara, priča o “malim” i "velikim" ljudima, o životu u Americi, Kanadi, Zapadnoj Evropi…, priča iz zavičaja… Sve je to bio sadržaj nekada štampane verzije Revije Fokus, a danas Portala Revije Fokus. 

U želji da poboljšamo kvalitet našeg medija i da još više pažnje posvetimo iseljenicima, odlučili smo da pokrenemo specijalno izdanje Fokusa.

Podršku za ovaj projekat dobili smo i od Uprave za dijasporu Crne Gore

Prvi broj Specijala ugledao je svijetlo dana 21. maja 2019. godine, tačno na jedanaestogodišnjicu od štampanja prvog broja Revije Fokus u Njujorku. Ovo je istovremeno i poziv našim iseljeničkim udruženjima i pojedincima da nam se priključe, da daju svoje sugestije i prijedloge.

Ne dozvolimo da se dobra djela zaborave i pomozite da dobre ljude razasute širom svijeta pamte i buduće generacije.

Kontakt email: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

SADRŽAJ  IX BROJA SPECIJALA

(NAPOMENA: Redakcija Portala Revije Fokus će u narednim danima objavljivati tekstove koje smo pripremili za ovaj broj Specijala)

Milenko Perović zahvalio dijaspori: Još jednom ste pokazali ljudskost i neraskidivu povezanost sa matičnom državom

Gotovo da nije bilo dana da se u crnogorskim medijima ne pojave vijesti o tome kako je naša dijaspora sa svih strana svijeta pružala i još pruža podršku i konkretnu pomoć svojoj matičnoj domovini u izuzetno visokim novčanim donacijama, kao i u prijeko potrebnoj medicinskoj opremi. Na ovaj upečatljivi način dijaspora je još jednom pokazala čvrstu i neraskidivu povezanost s matičnom državom, ali i veliki ljudski karakter koji se najupečatljivije pokazuje u vremenima krize i ugroženosti zdravlja i opstanka naših ljudi, rekao je Perović

Dr Sejdo i dr Selma Mulić, brat i sestra na prvoj liniji borbe protiv epidemije koronavirusa u Njujorku

Ovo dvoje mladih ljudi svakodnevno rizikuju svoje živote u borbi protiv opasne zaraze koja je paralisala svijet. Radno vrijeme im je od 08 do 20 časova, a nakon toga slijedi dezinfikovanje robe i strijepnja da prilikom povratka kući slučajno sa sobom ne donesu virus i ugroze nekog od članova familije: oca Eska, majku Niseru i brata Benjamina, koji će i sam jednog danavjerovatnobiti doktor.

U Crnu Goru stigla oprema, 30.000 maski i 9.000 rukavica, koju je donirao Izet Rastoder

Rastoder je rođen je u selu Savin Bor u Petnjici. Međunarodnom trgovinom bananama bavi već više od dve decenije i danas je među najuspešnijim distributerima na svetu. Rastoder Group šesta je u svijetu, a najveća na Balkanu po distribuciji banana, po čemu je Rastoder i prozvan “evropskim kraljem banana”.

Pomoć "Eura Gusinje": U Gusinju i Plavu podijeljeni paketi u vrijednosti od 5.000 dolara

Čekić i potpredsjedniku Husu Brdakiću, koji su pružili i logističku pomoć prilikom raspodjele paketa, volonterima Crvenog krsta njihovoj predstavnici Elviri Mulić, MIZ Gusinje - efendiji Alenu Šabovicu i koordinatoru našeg Udruženja Alenu Seferagiću,saopštio je predsjednik Udruženja Mirzet Vukelj

Još jedna žrtva od posljedica koronavirusa: Mustafa Pajo Mehović preminuo u Dortmundu

Ovaj 45-godišnjak se, nakon početnih simptoma, javio doktorima i u bolnici boravio od 28. marta . Bio je na respiratoru, ali nije izdržao. U toku je procedura da se posmrtni ostaci iz Njemačke prebace u Crnu Goru gdje će biti sahranjen

Opštini Tuzi donirano 248.008 eura i 127.900 dolara (SPISAK DONATORA)

Od donacija za pomoć građanima u borbi protiv koronavirusa, Opština Tuzi je sakupila 248.008 eura i 127.900 dolara.

Danilo Popivoda, Miodrag Kustudić i Savo Pavićević: Čuvena trojka iz Trećeg reona

Fudbalskim žargonom rečeno, ako je za vrijeme Jugoslavije lovćenački treći reon bio protiv “crvene furije”, onda su nakon obnove crnogorske nezavisnosti taj reon i cijeli Lovćenac svim srcem bili za “crvene hrabre sokole”

Iz Luksemburga stiže pomoć u BP, Kijamet poručio: Nadam se da će nas ovo naučiti da više cijenimo jedni druge

Pomoć je dio prikupljenih sredstava u akciji u sklopu koje je za više opština u Crnoj Gori prikupljeno 80.800 eura.

Islamska zajednica Plav-Gusinje iz Njujorka sakupila $110.751, Srdanović poručuje: Dio novca je uplaćen na adrese u CG, a pomažemo i u SAD

Novac je već poslat Kriznom medicinskom štabu u Crnoj Gori, opštinama Plav, Gusinje, Rožaje, Bijelo Polje, Andrijevica, Petnjica, Pljevlja, Berane i Podgorica, islamskim zajednicama, dok će u narednim danima medresi “Mehmed Fatih” u Podgorici, Zavičajnom društvu Plav-Gusinje u Sarajevo, Islamskoj zajednici u Novom Pazaru, Bošnjacima iz Peći, kao i ljudima sa Konika biti uplaćena pomoć

Crnogorsko kulturno društvo Toronto doniralo Crnoj Gori 5.000 kanadskih dolara

U saopštenju Uprave Društva (Zoran V. Raičević, Seadin Dino Kolar, Branislav Vujović, Miroslav Vukićević, Srđan Vukmirović, Pero Rašović, Marija Selić, Zoran Kovačević i Filip Raičković kaže se da su, povodom pandemije COVID-19 u stalnom kontaktu članovima Društva, kao i prijateljima u Kanadi, Crnoj Gori i širom svijeta

“ZEKAT“ fondacija u saradnji sa dijasporom iz Luksemburga donirala 530 paketa stanovnicima Rožaja, Plava i Gusinja

ZEKAT fondacija koja djeluje u okvirima Islamske Zajednice u Crnoj Gori, a na čijem čelu se nalazi Sadmir Hadžijić, se iskreno zahvaljuje na ovako velikom i humanom gestu dijaspori u Luksemburgu što su imali povjerenja u Islamsku Zajednicu i rukovodstvo fondacije u ovako teškim momentima sa kojima se suočava cijeli svijet samim tim i država Crna Gora

Njujork: Članovi Humanitarnog društva za podršku Crne Gore uplatili Crvenom krstu Bar 26.000 dolara

Po 1.000 dolara doniralo je 26 Barana – članova ovog udruženja: Ćazim Džaferović, Bećir Džaferović, Adžija Karastanović, Bećo Karastanović, Slavko Vukić, Ahmet Spahija, Amel Spahija, Idriz Musović, Huso Bajraktarević, Ahmed Ramović, Redžo Petović, Nikola Lukolić, Zusi Đelošević, Safet Duskić, Mamo Čantić, Naima Pelinković, Camo Ivačković, Junuz Džaferović, Musa Lukolić, Fadil Lukolić, Redžep Asanović, Ćazim i Ned Muratović, Haslan Muratović, Samir Metović, Fatmir Nelaj i Duko Dreković

BSCG će poslati novčanu pomoć kriznom štabu Crne Gore: Apel iseljenicima da ne zaborave rodnu grudu

Bošnjački savez Crne Gore u Njujorku pozvao je svoje članove da donacijama pomognu državne institucije Crne Gore i najugroženije stanovnike. BSCG je, ujedno, na elektronskoj sjednici donio je odluku da odgodi sve aktivnosti planirane za ovu godinu, uključujući proslavu Dana nezavisnosti, 21. maja i turnir u košarci.

Iseljenici godinama traže uvođenje avio-linije Luksemburg – Podgorica, za sada nema nade

Godinama iseljenici iz Crne Gore u Luksemburgu traže od nadležnih uvođenje avio-linije Luksemburg – Podgorica. Godinama traže i priželjkuju da jednoga dana, na luksemburškom aerodromu, ugledaju “bijelu pticu” sa oznakom „Montenegro airlines“....

Rožajac Hajrudin Ledinić, koji živi i radi u Njemačkoj, donirao Crnoj Gori 10.000 eura

Ledinić je 5.000 eura uplatio Nacionalnom koordinacionom tijelu za zarazne bolesti Crne Gore, dok je istu sumu izdvojio za pomoć lokalnom stanovništvu u opštini Rožaje

Nova donacija iseljenika iz Luksemburga: Tuzima 11.250 eura

Iseljenici iz te države nedavno su donirali 30.700 eura Crnoj Gori za borbu protiv koronavirusa

“Hemiias”: U Crnu Goru šaljemo još dva respiratora, donatori su radnici kompanije "mih GmbH" (Spisak donatora)

U trenutku kad velike svjetske sile vode međusobne bitke kako bi na kineskom i drugim tržištima uspjele da kupe neophodna medicinska sredstva u borbi protiv koronavirusa,fondacija “Hemiias”,čiji je osnivač humanista Hajriz Hačko Brčvak, ostvarila je još jedan podvig.

Iz štampe izašao drugi broj časopisa „Identitet”

Misija časopisa je da pruži doprinos očuvanju i jačanju crnogorskog nacionalnog i državnog identiteta kroz prezentaciju kulturne baštine Crne Gore, promociju naučnih, umjetničkih, sportskih, političkih i drugih uspjeha crnogorskih iseljenika i sublimaciju patriotske energije, rasute širom svijeta, svih onih koju Crnu Goru doživljavaju kao svoju postojbinu

Aco i Sanela Rastoder iz Švajcarske uplatili 10.000 eura NKT i 2.000 Opštini Tuzi

Donacija porodice Rastoder još jedna je u nizu humanih aktivnosti dijaspore Crne Gore koja, otkada je aktuelna epidemija korona virusa u Crnoj Gori, sa pažnjom prati situaciju u matičnoj državi i brojnim donacijama novčanih sredstava i medicinske opreme izražava svoju solidarnost i doprinosi sveukupnim naporima i aktivnostima usmjerenim na borbu protiv ove bolesti u našoj državi, saopšteno je iz Uprave za dijasporu

Fondacija "Hemiias", čiji je osnivač Hajriz Brčvak, obezbijedila pomoć za 1320 porodica u Crnoj Gori

Vrijednost ove donacije iznosi preko 35.000 eura, a valja istaći da je sa adrese Fondacije ovog humaniste građanima Crne Gore u protekle dvije godine donirana pomoć u iznosu od preko 650.000 eura

Cetinjanin Ivo Đukanović, koji 30 godina živi i radi u SAD, donirao 50.000 eura Bolnici "Danilo I"

On je, prenosicetinjskilist.com, novac uplatio 31. marta na žiro-račun koji je otvoren i namijenjen borbi protiv COVID-19 u Crnoj Gori, sa naznakom za pomoć cetinjskoj Bolnici "Danilo I".

Nova akcija Fondacije: U Gusinju dodijeljena 104 paketa pomoći

Ispred Fondacije Gusinje, u akciji su učestvovali Murat Julević, Almas Čekić, Elvis Omeragić i Adel Omeragić

KC „Rumija“ iz Čikaga donirao 10.000 dolara Nacionalnom koordinacionom tijelu

Iako se naši ljudi i sami suočavaju sa istim problemima, u ovom teškom trenutku misli svih članova KC „Rumija” su u Crnoj Gori i Baru, a želja im je da se njihova donacija usmjeri Opštoj bolnici u Baru i Opštini Bar, saopšteno je iz Uprave za dijasporu

Crnogorske diplomate u SAD: Iskreno žalimo za Izetovim ranim odlaskom

Njegov lik će nam uvijek ostati u sjećanju jer je prvi, u Bronksu, istakao crnogorsku zastavu, jasno dajući podršku nezavisnosti svoje domovine, odlučno predvodeći stotine drugih koji su mu vjerovali

Brčvak donirao pakete za 125 porodica u Ulcinju: Kupuje još 24 repiratora u Kini

Iako je donirao više od 300.000 eura, Brčvak ne staje sa slanjem pomoći za narod Crne Gore. Trenutno, uz pomoć crnogorskog ambasadora u Kini Darka Pajovića, pokušava da kupi još 24 respiratora za crnogorske bolnice

Crnogorka koja je zavela NBA legendu: On je najbolji asistent lige ikada, a ona je ćerka čovjeka koji je Aljasku pripojio SAD!

Stokton i njegova supruga, koja se takođe bavila košarkom, ali i odbojkom, vjenčali su se 16. avgusta 1986. godine. Crnogorsko porijeklo Nade Stepović kao i njeni slavni preci nisu toliko poznati svjetskoj javnosti i izazivaju veliku znatiželju.Naime, Nada je ćerka i jedno od 13-oro dece Matilde Baričević i čuvenog Majkla "Majka" Stepovića, posljednjeg guvernera savezne države Sjedinjenih Američkih Država, Aljaske

Brčvaci uz svog rođaka Hačka: Odustali od manifestacije, novac doniraju za pomoć narodu u CG

Brčvaci su porijeklom iz Bistrice kod Bijelog Polja. Razasuti su širom svijeta, a najviše ih je u Njemačku. Udruženje, računajući i djecu, ima oko 500 članova. Predsjednik Esnaf Brčvak je za Portal Revije Fokus kazao da su oni ponosni na svog rođaka Hačka i da se danas njime ponosi ne samo familija Brčvak.

Edin Smailović: Gastarbajter

Jedina utjeha mu je bio vikend i izlazak u klubove, gdje su se okupljali isti kao i on. Ali to je bio mač sa dvije oštrice. Kada bi se napio, dobijao bi želju da istog momenta sjedne u auto ili na prvi avion, da kaže zbogom prokletim parama i svemu. Ali bi ga triježnjenje redovno vraćalo u njegov  programirani život. Ako se to životom moglo nazvati

Dobri čovjek nastavlja da pomaže: Hačko Brčvak donirao 100 paketa pomoći za ugrožene familije u Bijelom Polju

Razumijevajući trenutnu situaciju gospodin Brčvak je želio biti od pomoći socio ugroženim porodicama iz našega grada, te posredstvom 'Hilal fonda' donirao pakete sa osnovnim životnim namirnicama i higijenskim potrepštinama za sto ugroženih porodica. Smatramo da je ovakav vid pomoći sada najpotrebniji i najurgentniji, te da se pravovremenom aktivnošću može odgovoriti ovom vrlo zahtjevnom zadatku. U ime fonda Hilal pomoć su dostavili Nusret Erović i Enis ef. Burdžović, dok je u ime Crvenog krsta pomoć primio Mašan Živković sa saradnicima

Njujork: Andre Ljuljović, Albanac porijeklom iz Ulcinja, preminuo od korona virusa

Andre se u oktorbru prošle godine vječao sa Janet Gazivoda, takođe porijeklom iz Ulcinja. Njegova smrt šokirala je i srednjoškolsku zajednicu u White Plainsu, gdje je bio aktivni i omiljeni spotrista u fudbalu

Iseljenici iz Luksemburga doniraju Crnoj Gori 30.700 eura

Imajući u vidu dosadašnje donacije koje su većinom išle za potrebe Kliničkog centra u Podgorici, sugestija većine donatora je da se ova sredstva namijene za kupovinu respiratora i druge opreme za bolnicu u Beranama koja je određena kao regionalni centar za borbu protiv korona virusa, kazali su donatori

Nova donacija Hajriza Hačka Brčvaka: Opštini Tuzi 3.000 eura (VIDEO)

Tuzi se nalaze u karantinu nakon što je ustanovljeno da je iz te opštine 15 od 18 osoba, koje su prije tri dana testirane, bilo pozitivno na korona virus

Fox News: Redžić, Nicaj i Krkuti u Njujorku besplatno dijele obroke ljekarima, policajcima, vatrogascima... (VIDEO)

Suvlasnici restorana u centru Njujorka će naredne dvije sedmice besplatno u svom objektu Uncle Paul’s Pizza, 70 Vanderbilt Avenue, podijeliti 100 obroka (lanč paket - pica i salata) doktorima, medicinskim sestrama i ostalom osoblju u bolnicama, zaposlenima u Hitnoj pomoći, policajcima i vatrogascima.

Hačko Brčvak pozvao iseljenike da pomognu CG: Ako našom donacijom uspijemo da spasimo jedan život, to je kao da smo spasili čovječanstvo

Biće i auta, i telefona, i stanova, i svega, ali budite svjesni – ako našom donacijom uspijemo da spasimo jedan život, to je isto kao da smo spasili cijelo čovječanstvo. Jedan veliki učenjak je rekao: Kada se nekom otvore vrata dobra neka požuri ka njima, doista se ne zna kada će se zatvoriti. Zato, udjelite što prije, jer sigurno je vaše samo ono što ste dali”, kazao je Brčvak u video poruci

Hačko Brčvak ekskluzivno za Portal Revije Fokus: Ne mogu sebi da dozvolim da vozim automobil od 150.000 eura, a da narod pati

Moramo da budemo svjesni da nismo stvoreni da živimo sami. Gospodar nas je stvorio da živimo u zajednici i da budemo svjesni da, ako je nam je kao pojednicu dao nešto, da to nešto moramo da dijelimo. Da smo u iskušenju, da to nije samo za nas, kazao je Brčvak

Iseljenici uz domovinu: "Euro Gusinje" iz Njujorka pomaže Crnu Goru sa 15.000 dolara

"Na ovaj način želimo da se pridružimo brojnim pojedincima, kompanijama i institucijama u Crnoj Gori i van nje, da se lakše prevaziđe nastala situacija i uspije u borbi da se pobjedi ovaj opaki virus", stoji, između ostalog, u pismu koje je premijeru Dušku Markoviću uputio Mirzet Vukelj, predsjednik UO udruženja "Euro Gusinje"

Još jedna vrijedna donacija Hajriza Brčvaka: Obezbijedio medicinsku opremu vrijednu preko 183.000 dolara

Za bolnice u Bijelom Polju i Baru planirano je po 50.000 maski, 200.000 rukavica, 30 aparata za merenje temperature, 200 zaštitnih odijela i respirator, a ostatak za Klinički centar u Podgorici

 

SADRŽAJ VIII BROJA SPECIJALA

Penzionersko srce iz Nju Džerzija kuca za Crnu Goru: Pajovići donirali 22.000 dolara za pomoć ljudima u domovini

Slobodanka i Momčilo nisu, kako bi mnogi pomislili, biznismeni i vlasnici kompanija u Americi. Naprotiv. Novac su mukotrpno zaradili. Momčilo, nekadašnji fudbaler Zabjela, Budućnosti i reprezentativac Jugoslavije, teško se povrijedio, zbog čega je već devet godina nepokretan. Slobodanka je radila dva posla i pazila na njega. Prošle godine se penzionisala, a i Momčilo je preko nje stekao penziju...

Fondacija Gusinje iz Njujorka doniraće 20.000 dolara Nacionalnom koordinacionom tijelu za zarazne bolesti i 10.000 za najugroženije u Plavu i Gusinju

Iz Fondacije je saopšteno da će koordinirati sa lokalnim kriznim štabovima da se novac iskoristi isključivo za kupovinu namirnica stanovnicima koji su u lošim materijalnim situacijama

Kineska kompanija donirala 20.000 zaštitnih maski, crnogorski ambasador kazao da "prijatelji stoje jedni uz druge kad je najpotrebnije"

Kompanija CRBC, izvođač radova na prvoj dionici auto-puta, crnogorskom ambasadoru u Pekingu Darku Pajoviću je uručila donaciju Crnoj Gori od 20.000 zaštitnih maski u borbi protiv koronavirusa...

Nakon što je donirao 100.000 eura, Hačko Brčvak se obratio video porukom: Složno u borbi protiv vidljivog i nevidljivog neprijatelja

Zato mi u dijaspori sada treba da pokažemo ljubav, humanost i patriotizam i moramo da pomognemo našoj domovini Crnoj Gori i svim ljudima koji žive u njoj. Da se ujedinimo i da zajednički, bratski prebrodimo krizu i ovo iskušenje. Zato, dragi moji, ostanimo doma dok ovaj virus ne prođe. A posle toga da uzmemo jedni druge pod ruku i zajednički izgradimo ono što smo propustili. I da ne zaboravimo blagodeti i vrijednosti koje imamo i koje smo dobili kao poklon od stvoritelja, poručio je Brčvak

Nikola Vučević uplatio 50.000 eura Nacionalnom koordinacionom tijelu za borbu protiv zaraze

 

Time je proslavljeni crnogorski košarkaš pokazao da ima veliko srce ne samo na terenu, već i kada je potrebno pomoći svojim sunarodnicima.

Porodica Glendžo opet pomaže: Obezbijedili 3.000 humantarnih paketa za najugroženije

Humanitarne pakete, prehrambene i higijenske, će dobti 3.000 najugroženijih porodica širom Crne Gore, preko opštinskih organizacija Crvenog krsta. Paket sa hranom sadrži brašno, ulje, šećer, pasulj, pirinač, dok se u higijenskom nalaze deterdžent za suđe, deterdžent za veš i šampon

Pomoć domovini u vrijeme korona virusa: Veselin Mijač donirao 100.000, Stevan Jovetić 50.000...

Kompanija "Savana", čiji je vlasnik Šveđanin crnogorskih korijena Veselin Mijač, donirala je 100.000 eura Nacionalnom koordinacionom tijelu za zarazne bolesti za borbu protiv koronavirusa. Švedska firma "Savana" osnivač je tri crnogorske kompanije - "Savana Continental Property Management & Lodging", "Savana Commercial Retail" i "Savana Podgorica"...

Ljudina: Hajriz Hačko Brčvak uplatio 100.000 eura za borbu protiv korona virusa

Hajriz Brčvak je poznat po brojnim dobročinstvima, donacijama za bolesne, siromašne, ne samo u Crnoj Gori, već i mnogo šire

Danijela Đurđević: Śećanje na humanost Darinke Leković Donadio

Gospođa Darinka nije djelovala kao izrazito ljubazna osoba, nije imala lažan osmjeh prijatnosti na licu, nije postavljala lična pitanja i nikada nije govorila o svojim dobročinstvima, ali je bila beskrajno humana žena! Ljudi u Breši su je cijenili i poštovali na poseban način. Nije lako steći ugled kao stranac u tuđoj zemlji, sve što zasluziš, duplo si „zaradio”. Živjeći šest decenija časno u svojoj drugoj domovini, Darinka je ostavila duboki trag humanosti na ponos svoje postojbine Crne Gore i svih Crnogoraca koji danas žive u Italiji

Inicirala Crnogorska zajednica: U Rosariu (Argentina) otvoren Trg Crna Gora

Sa članom gradskog vijeća grada Rosario Karlosom Kardosom, trg Crna Gora otvorili su direktor Uprave za dijasporu, mr Predrag Mitrović, predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević i ambasador Crne Gore u Argentini, prof. dr Srđan Stanković

Lazar Lari Vučković, legenda američke džez scene: Crnogorac kojem je grad San Francisko 2006. godine posvetio dan - 8. decembar

Porodica Vučković je iz Crne Gore došla u San Francisko, što se ispostavilo kao ključno za Larijev dalji život. Sa 15 godina je počeo da otkriva džez. Poznat je i kao El Vuko. Prijatelji ga zovu enciklopedijom džeza, muzički kritičari pijanistom prve klase…

Crnogorska delegacija posjetila Provinciju Ćako: Dijaspora je most saradnje između država

Delegacija se u Rezistenciji sastala sa guvernerom Provincije Ćako Horheom Kapitanićem, sa kojim je, između ostalog, razgovarano i o jačanju bilateralnih veza između Crne Gore i Argentine i preduzimanju konkretnih mjera za kreiranje agende zajedničkih aktivnosti sa ciljem jačanja saradnje sa Provincijom Ćako

Barovići u Montani: Od ugljenokopa do košarkaških zvijezda

John Barovich je bio jedan od poznatijih košarkaša u Bearcreeku i njegova porodica je služila kao uzor onima koji su se tu naseljavali. Simo, Johnov otac, odrastao je u Crnoj Gori, maloj državi koja je kasnije bila sastavni dio Jugoslavije, a 1908, sa 17 godina, došao je u Tonopah, Nevada, da radi u ugljenokopima i polaže šine...

Jelisaveta Stanišić: Devet decenija nostalgije za postojbinom

Ne žalim ni za čim, sem za domovinom, ali sam ubijeđena da će mi se ostvariti želja da umrem u Crnoj Gori. Već se pripremam za to. Zlatni broš životnog traženja se sada ogleda u tome da provedem poslednje godine života u zemlji mojih predaka i da im se, kad Bogu bude milo, pridružim u vječnom miru u našoj majci otadžbini

Podsjećanje na djelo kojim je oduševio Crnu Goru: Ahmet Kurmemaj donirao djeci 200.000 dolara

Želja mi je da pomognem djeci i bolnicama. Zbog toga sam osnovao Dječju fondaciju “The Kayla & Jenna Kurmemaj”, kako bi sve išlo regularnim tokom. Prilikom posjete Crnoj Gori primijetio sam i da ljudi više pažnje i sredstava izdvajaju za vjerske i neke druge objekte, dok su bolnice u veoma lošem stanju, rekao je Kurmemaj

Udruženje Euro Gusinje doniralo 1.850 dolara samohranoj majki dvoje djece iz Dinoše

Zahtjev za pomoć Udruženju je stigao preko NVU "Ruke milosti". Njima je, novcem koji su sakupili donatori, počela izgradnja kuće u tom mjestu. Mještanin Dinoše Ramo Đokić donirao je plac površine 500 kvadrata

“Identitet” – časopis za kulturu, nauku, politiku, istorijska i društvena pitanja crnogorske dijaspore

Časopis je otvoren za saradnju sa svim zainteresovanim koji prihvataju njegov sadržaj i koncepciju. Zato, okupimo se oko našeg IDENTITETA i zajedno preko njegovih stranica putujmo svijetom, nikad ne zaboravljajući đe nam je kuća. A ona nije uvijek tamo đe koračamo i đe vazduh udišemo, ali je uvijek tamo đe nam srce to kaže. Crna Gora u srcu!, piše u obraćanju čitaocima

SADRŽAJ VII BROJA SPECIJALA

Promovisana monografija „Dijaspora Crne Gore”: Istorijsko svjedočanstvo o migracionim tokovima crnogorskog stanovništva kroz vjekove

Kapitalno izdanje o svevremenskom i planetarnom fenomenu iseljavanja, odnosno dijaspori, obrađuje iseljavanje iz Crne Gore na prostore od Kalifornije do Vladivostoka i od Aljaske do Ognjene Zemlje, u periodu od prvih poznatih iseljavanja krajem 16. vijeka do dana današnjeg. Projekat Uprave za dijasoporu i Dnevnih novina, realizovan za svega tri i po mjeseca, u stvari je plod višedecenijskih prokupljanja i sazrijevanja podataka o toj materiji, tako da je prvi put u istoriji Crne Gore dobijena takva publikacija sa pregršt informacija i zanimljivih fotografija, na 354 stranice

Petar Smolović, gradonačelnik Bijelog Polja: Naš grad će biti mjesto u kojem svi žele da žive, a ne da odlaze

Nakon nedavne posjete iseljenicima u SAD i Kanadi, predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović uvjeren je da najveći grad na sjeveru Crne Gore ima šta da ponudi našim ljudima u inostranstvu koji se odluče da investiraju u zavičaj. Osim niza povoljnosti u turizmu i poljoprivredi i u šest biznis zona, najveća prednost za ulaganja, kako kaže, biće izgradnja autoputa Bar-Boljare

Vaso Ćuković je 1876. godine stigao u SAD: Obogatio se na "divljem zapadu", a upamćen je kao veliki dobročinitelj

Ogromnu količinu novca slao je u domovinu nakon Balkanskih ratova, nakon Prvog svjetskog rata, a u čast roditelja 1922 osniva „Fond Lazara i Stane Ćuković“. Gradi veliki i moderni Dom kulture u Risnu. Nakon smrti oporukom ostavlja sav svoj imetak koji se mjerio u milionima dolara za dobro ljudi svog rodnog kraja. Najveći spomenik njegovom dobročinstvu je specijalna bolnica u Risnu koja nosi njegovo ime, sagrađena neposredno prije Drugog svjetskog rata. Nakon Drugog svjetskog rata mnoge zdrastvene institucije u Crnoj Gori opremljene su iz fondova zaostavštine Vasa Ćukovića koji je u Koloradu bio poznat kao Vaso „Chuck“ Chuckovich.

Beograd: Osnovano Crnogorsko vijeće, predsjednik profesor Milenko Perović

Direktor Uprave za dijasporu mr Predrag Mitrović ukazao na je složenost situacije u kojoj se nalazi crnogorska zajednica u Srbiji. "S obzirom na konstantne napade koji imaju za cilj potiranje crnogorskog identiteta i promjenu nacionalne/etničke svijesti crnogorske manjine u Srbiji i stoga zadatak Crnogorskog vijeća neće biti nimalo lak", rekao je Mitrović.

Predsjednik Skupštine Crne Gore završio zvaničnu posjetu Turskoj susretom sa predstavnicima iseljenika

Crnogorski iseljenici su važna spona između Crne Gore i Republike Turske koji doprinose obogaćivanju naših odnosa na svim poljima. Raduje me što je naša dijaspora aktivna, ne zaboravlja odakle potiče, ali i što su naši iseljenici ujedno lojalni i uzorni građani Republike Turske, kazao je predsjednik Brajović tokom sastanka sa predstavnicima svih udruženja crnogorskih iseljenika u Republici Turskoj

Rizu Agoviću (35) iz Luksemburga dijagnostikovana akutna leukemija, hitno potrebna transplantacija matičnih ćelija

Tridesetpetogodinjem Rizu Agoviću iz Luksemburga dijagnostikovana je akutna leukemija, a za liječenje je hitno potrebna transplantacija matičnih ćelija iz krvi (Stammzellen/Stem cells). Najveći problem je, kako saopštila njegova porodica, pronaći odgovarajućeg davaoca, zbog čega pozivaju sve koji mogu da se odazovu, kako bi pronašli pogodnog davaoca koji bi mogao spasiti ovaj mladi život.

Mitrović i Jovović posjetili Sjevernu Makedoniju: Upoznali iseljenike sa aktivnostima Uprave za dijasporu

Mitrović i Jovović su posjetili našu zajednicu u Ohridu, a sa ambasadorkom Petrović održali su sastanak u prostorijama Opštine Kumanovo, u prisustvu gradonačelnika Maksima Dimitrievskog i brojnih pripadnika crnogorske zajednice u tom gradu

Bjelopoljac Šućro Madžgalj, najbolji student V godine medicine u Beogradu: Indeks zna samo za desetke

Na pitanje kako su ga doživjele kolege kao momka koji dolazi iz malog Bijelog Polja sa tolikim znanjem, odgovara da su “pravi Beograđani ljudi koji imaju razvijenu svijest da žive u velikom gradu i da apsolutno ne gledaju ko od kuda potiče, već sagledavaju kakvi smo ljudi, a to je najbitnije

Kako žive naši iseljenici u svijetu: Mnogo se radi, ali se puno i zaradi (VIDEO)

Naših ljudi, prema riječima Elvire Bekteši, pomoćnice direktora Uprave za dijasporu, ima svuda u svijetu pa čak i u Južnoj Africi. Najbrojniju dijasporu Crna Gora ima u Srbiji, Njemačkoj, Luksemburgu, Švajcarskoj, Švedskoj, Turskoj, Sjevernoj Americi i Argentini

Na javni poziv organizacijama dijaspore - iseljenika za kandidovanje predstavnika samo Turska dostavila dokumentaciju

Za Austriju, Češku i Slovačku, koje mogu da predlože najviše jednog kandidata za člana Savjeta, mjesto za navedenu grupu država u Savjetu za sada ostaje upražnjeno. Ako za određene države iz člana 18 ovog zakona nije predložen propisani broj kandidata za članove Savjeta, predlog kandidata za te države može utvrditi komisija iz stava 2 ovog člana, na inicijativu Uprave za dijasporu

Grebajska ulica je posebno blago Gusinja: Tri bogomolje na jednom mjestu svjedoče o slozi i ljubavi građana (VIDEO)

Još u dalekoj prošlosti Gusinje je bilo tačka spajanja različitih religija. Zato je i danas to mjesto u kojem se njeguje međusobno uvažavanje i suživot. Džamija, pravoslavna i katolička crkva na samo nekoliko metara udaljene jedna od druge svjedoče o različitim vjerama koje harmonično žive u toj mješovitoj sredini.

Predsjednik Udruženja “Lovćen” se sastao sa ministarkom za administraciju lokalne samouprave Kosova

Na sastanku je bilo riječi o položaju crnogorske zajednice na Kosovu, pitanju zaposlenosti po opštinama i zastupljenosti Crnogoraca u organima državne uprave. Pokrenuto je pitanje rješavanja stambenih potreba za povratničke porodice iz crnogorske zajednice u opštinama Priština, Kosovo Polje i Gračanica

Naše najljepše ljubavne priče: Pava i Ahmet

Ljubav je poput kamena: možeš je razbijati, lomiti, mrviti i sitniti do najfinijeg pijeska i u rijeku prosuti; no, ne možeš je uništiti – ona će i takva, u vodu bačena, i dalje i najsitnijim svojim djelićem biti ljubav. Mogu je i vjekovi prekriti, no, ne mogu je ubiti – ona će i takva, stara i prastara, istim poljem rascvjetati, kao da ju je jutros sunce ogrijalo. Eno, i sada poljem mirišu cvjetovi koje posijaše lijepa Pava i njen paša Ahmet

SADRŽAJ VI BROJA SPECIJALA

Brajović sa predstavnicima dijaspore u SAD: Iseljenici podržavaju napore države da se sačuva građanska, multietnička, multivjerska i multikulturna Crna Gora

Posjetu Sjedinjenim Američkim Državama predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović zaključio je susretom sa predstavnicima udruženja crnogorskih iseljenika u Njujorku

Đukanović: Država neće pristati na ucjene, vjerujem da će biti dijaloga između Markovića i Amfilohija (VIDEO)

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović vjeruje da će biti dijaloga između premijera Duška Markovića i mitropolita SPC Amfilohija o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, i da tu nema drugog izbora, jer država neće pristati na ucjene. U intervujuu za RTCG, u emisiji "Teleskopija", predsjednik je poručio i da se vara onaj ko misli da će istrajnošću u organizaciji litija državu natjerati na kapitulaciju. Kazao je i da u ovom momentu Crna Gora stabilna država, koju štite nadležne institucije

Novogodišnji prijem u Generalnom konzulatu u Njujorku: Crna Gora u malom

„Trudimo se da svim našim ljudima izađemo u susret. Broj stranaka koje posjećuju konzulat svakim danom je sve veći i veći, o čemu govori i podatak da smo u 2019. godini imali oko 3000 konzularnih radnji, kao i da smo izdali rekordan broj pasoša - 1850. Po dva puta smo organizovali konzularne dane u Čikagu i Detroitu, dok smo konzularne usluge vršili u Kanadi, Nevadi i na Floridi. Vrata našeg konzulata su uvijek otvorena, i mi smo tu zbog naših iseljenika“, kazao nam je ambasador Stamatović

Uprava za dijasporu reagovala na navode Dačića: Namjera zvanične politike Srbije je da Crnogorce u Srbiji pretvore u statističku grešku

"Umjesto da doprinese smanjivanju tenzija u međudržavnim odnosima, ministar Dačić ide korak dalje i predlaže da se svim Crnogorcima koji doživljavaju Crnu Goru kao matičnu državu, preispita mogućnost oduzimanja srpskog državljanstva"

Mihailo Mandić: Crnogorska etnička zajednica je bila i ostala istinski reprezent crnogorskih nacionalnih interesa u Australiji

Naša organizacijaje bila dio manje grupe udruženja koja su u odlučujućem vremenu ustala u odbranu crnogorskih nacionalnih interesa i otvoreno se svrstala u borbu za obnovu crnogorske nezavisnosti. Dio smo, dakle, udruženja koja su organizovali susrete, kongrese, slali peticije, saopštenja, podrške, deklaracije, reagovanja, budili iseljeničku svijest ka crnogorskoj nezavisnosti i jasno slali poruku građanima Crne Gore o putu koji slijedimo. I upravo to početno organizovanje crnogorske dijaspore na svjetskom nivou, okrenute nezavisnoj i međunarodno priznatoj Crnoj Gori, predstavljao je jedan revolucionarni pokret

Lice Fokusa: Veselin Vesko Mijač, biznismen i humanista iz Švedske, jedan od osnivača fondacije "Dijaspora Crnoj Gori"

Upoznali smo ga u Njujorku, kada je došao da potpiše osnivački akt o osnivanju fondacije “Dijaspora Crnoj Gori”. Zajedno sa još jednim humanitarcem, Hajrizom Hačkom Brčvakom iz Njemačke, Veselin Vesko Mijač je pokazao da za činjenje dobrih djela uvijek ima vremena. Nadamo se, u bliskoj budućnosti, zajedno sa svima nama koji smo razasuti po čitavom svijetu, i to kroz fondaciju “Dijaspora Crnoj Gori”, koja će pomagati najugoženije u našoj zemlji.

Slab odaziv: Pripadnici SPC protestovali ispred Generalnog konzulata Crne Gore u Njujorku

Okupljeni na molebanu su nosili srpske, dok su na prozorima Generalnog konzulata bile istaknute crnogorske zastave. Među prisutnima smo primijetili i nekoliko ljudi iz Crne Gore, a skup je završen pogrdnim povicima upućenima vlastima u Crnoj Gori i srpskim nacionalističkim pjesmama

U ringu dijelio nokaute, a u sudnici pravdu: Smolović spasio život protivniku, zbog plemenitosti ga poredili s Alijem

Kada je davne 1970. godine Milorad Milan J. Smolović, mladi bokser Radničkog iz Prištine, nokautirao protivnika, o tadašnjem studentu prava brujala je cijela Jugoslavija. Vidjevši da je protivnik nakon udarca prevrnuo oči, Smolović ga je prihvatio i lagano položio na pod. Da to nije uradio, njegov rival, kojem ne želi da pominje ime, u tom stanju vjerovatno ne bi preživio pad.

Pismo iz Kanade

Jarane,

Živi smo. Moji su regularni, sve im je nekako potaman. Valjda se privikli. Dobro je to kad mogu. Meni to tako ne ide. Biće da sam omatorio. Znaš me, nemam šta da ti foliram, i da nisam blesav odavno bih ti poludio. Nikad više mi nećemo biti hadžije. Ni moja djeca. Gledam ih, isti Kanađani. Čuj, gledam ih. Ne gledam, nego ih sretnem za neki vikend. Sa mnom koju i progovore na srpskom, a među sobom se domunđavaju na engleskom. Jedino da počnem da bijem, ali ne ide. Veći od mene. A, kad skontam, ništa i nisu krivi. Jaro, gotovo, kad ti kažem.

SADRŽAJ V BROJA SPECIJALA

Njujork: Brčvak i Mijač potpisali osnivački akt za Fondaciju “Dijaspora Crnoj Gori”

Potpisivanju osnivačkog akta prisustvovali su konzul Crne Gore u Njujorku, ambasador Željko Stamatović, konzul Amer Cikotić, direktor Uprave za dijasporu Predrag Mitrović, v.d. pomoćnica direktora Uprave za dijasporu Elvira Bekteši, gradonačelnik Bijelog Polja Petar Smolović, direktor Uprave javnih radova Resad Nuhodzic i poznati njujorški biznismen Refik Radončić

Šehović sa dijasporom u Njujorku: Crna Gora vam je vječno zahvalna

Zahvalnost vam dugujemo i zbog toga što ste nebrojeno puta pokazali da imate veliko srce, jer ne sabirate niti množite, već dijelite. Dijelite ono što ste mukotrpno sticali, sa onima kojima je to najpotrebnije. Najbolja potvrda takvog pristupa su značajna finansijska sredstva koja ste do sada po raznim osnovama uložili u svoj zavičaj, naglasio je Šehović

“Pozajmio novac da dođe u SAD, a danas suvlasnik nekoliko restorana na Menhetnu: Redžić sa Nikajem i Karkutijem postavlja nove standarde u ugostiteljstvu

Kada Plavljanin Dino Redžić pogleda sa prozora svog restorana koji se nalazi na Menhetnu, ugleda čuvenu kristalnu kuglu na prekrasnom Tajm Skveru. Posjetiti centar svijeta, kako mnogi zovu Tajm Skver, san je mnogih ljudi na svijetu. A otvoriti restoran na ovom mjestu mogu samo najsposobniji. Dino je jedan od njih. Međutim, njegov put do uspjeha nije bio nimalo lak

Kreatorka Anja Adamović poslovne planove veže za rodni grad: Želim da u Bijelom Polju proizvodim obuću i odjeću (VIDEO)

Iako tek na završnoj godini Fakulteta za dizajn i multimedije na Univerzitetu Donja Gorica, odsjek modni dizajn, uspjela je da se nametne svojim brendom pod nazivom Mina Leone

Džavid Kastrat, predsjednik Fondacije Gusinje, najavio kupovinu ili izgradnju komjuniti centra (VIDEO)

„Donatorskoj večeri“ su prisustvovali generalni konzul Crne Gore u Njujorku, ambasador Željko Stamatović, konzul Amer Cikotić, ministar prosvjete Damir Šehović, direktor Uprave za dijasporu Predrag Mitrović i pomoćnica direktora Uprave Elvira Bekteši, predsjednici opština Gusinje i Bar, Anela Čekić i Dušan Raičević, direktor Uprave javnih radova Rešad Nuhodžić, humanista Hajriz Hačko Brčvak, dr Elvir Zvrko, proslavljeni rukometaš, a danas sportski menadžer Damir Radončić...

Šehović, Raičević i Perazić potpisali u Njujorku Memorandum o izgradnji sportske sale OŠ “Mrkojevići”

Projekat će biti realizovan po modelu sufinansiranja, a vrijedan je više stotina hiljada eura, od kojih će Kulturni centar “Rumija” obezbijediti 50.000 dolara, Opština Bar 150.000 eura, a Ministarstvo prosvjete ostatak sredstava

Dijaspora zainteresovana za saradnju i investiranje u mali i srednji biznis u Crnoj Gori

U odvojenim sastancima sa predstavnicima udruženja ‘Kongres Bošnjaka Crne Gore’, ‘Montenegro golf klub’, ‘Bošnjački savez Crne Gore’, Fondacija ‘’Gusinje’, ‘Bošnjačko američka nacionalna asocijacija” i ‘Euro Gusinje’, bilo je riječi o njihovim i aktivnostima Uprave za dijasporu i modalitetima unapređenja veza i saradnje sa maticom. Takođe je bilo riječi o javnim radovima i infrastrukturnim projektima od državnog i lokalnog značaja za koje je naša dijaspora pokazala veliko interesovanje. Posebna pažnja posvećena je problemu očuvanja jezika kod mladih naraštaja u iseljeništvu, te uopšte problemu obrazovanja i edukacije druge i treće generacije iseljenika”, saopšteno je iz Uprave za dijasporu

Kemal Musić, povodom 30 godina od smrti Ćamila Sijarića: Između čovjeka i neba

Šipovice, rodno mjesto Ćamila Sijarića, blizu su mom rodnom mjestu Godijevu. Često sam išao tamo. Znao sam gdje su „mukinja“ i „brekinja“. Prolazio preko Razmilovca, pored Dobre vode. Znao kraće puteve prema nekim kućama. I mislio da dobro poznajem Šipovice. I Šipovčane. I šipurke šipovačke. No, šta su Šipovice i ko su Šipovčani, otkrio sam iz Ćamilovih knjiga. Razmišljanja i poruke koje nalazimo u Sijarićevim djelima sugerišu na život i smrt. Sugerišu na prapostojanje i postojanje. Upozoravaju na pretke i potomke. Na ćudi ljudske. I na ćudi planine. Na urlik gorskog vuka i na fijuk vjetra. Podsjećaju na to da je zavičaj osnova ljudskog bitisanja

SADRŽAJ IV - BROJA

Predrag Mitrović o osnivanju humanitarne fondacije iseljenika: Inicijator je Hajriz Brčvak, a osnivački akt potpisaće i Veselin Mijač i Refik Radončić

Ono što želim da naglasim je da, iako se radi o poznatim dobrotvorima, cilj osnivanja fondacije jeste prikupljanje donacija iz čitave dijaspore, a kasnije njihovo ciljano i transparentno usmjeravanje ka ljudima u Crnoj Gori u stanju socijalne ugroženosti ili pak pružanja adekvatne zdravstvene zaštite. Lično vjerujem da ova priča ima budućnost jer sam i sam svjedok brojnosti humanih ljudi u dijaspori koji posjeduju umijeće davanja i pomaganja drugima, sposobnost činjenja za opšte dobro i postavljanje ovog cilja ispred ličnog interesa, kazao je Mitrović u intervjuu za Portal Revije Fokus

LICE FOKUSA: Hajriz Hačko Brčvak, biznismen i humanista iz Njemačke čije dobročinstvo ne poznaje granice

Hačko ne priča o svojim dobročinstvima, jer sreću i zadovoljstvo zbog pomoći nevoljnima ostavlja za sebe. On ne traži zahvalnost. Nagrada i sreća za dobra djela su mu nasmijana lica onih kojima je pomogao da ozdrave, da ne budu gladni, žedni...

 

"Euro Gusinje": Pogledajte kako je bilo na „Večeri dijaspore“ (VIDEO)

Kao što smo prethodnih dana pisali, osmo „Veče dijaspore“, koje je održano u Njujorku u organizaciji Udruženja „Euro Gusinje“, proteklo je u veseloj atmosferi, a organizatori su dobili sve pohvale.

Aktivisti NVO “Prijatelji Plava“ već dva mjeseca rade na izgradnji kuće za samohranu majku dvoje djece

Admir Luković nažalost danas ne može da zaplače i pokaje se za ono što je prije tri mjeseca u trenutku slabosti uradio sebi i svojoj porodici. Ali zato sve dobre ljude okupljene oko NVO „Prijatelji Plava“ koji već dva mjeseca danonoćno rade na izgradnji kuće za njegovu suprugu i djecu, odnekud sigurno gleda toplim pogledom zahvalnosti i očima bez suza koje su prije tri mjeseca zajedno sa njegovom mladošću zauvijek presušile.

 

Delegacija Crne Gore posjetila iseljenike u Detroitu: "Potrebno bolje organizovanje i povezivanje"

Tokom posjete Detroitu pokrenuta je inicijativa za organizovanim djelovanjem nasih ljudi u ovom gradu, a naročito je istaknuta važnost bliže saradnje i komunikacije udruženja sa Upravom za dijasporu, ali i njihovog povezivanja i umrežavanja sa ostalim udruženjima naše dijaspore koja djeluju na teritoriji Amerike

Nermin Omerhodžić, direktor firme “Merkator Advertising”: Mora da se radi, ljudi ne shvataju da rade za sebe, a ne za drugog (VIDEO)

Tokom ljetnjih raspusta je, zajedno sa bratom, morao da radi u porodičnoj firmi – štampariji, a iskustvo koje je tada stekao bilo je presudno da nastavi školovanje u tom pravcu i danas bude na čelu firme koja je u proizvodnji svjetlećih reklama i brendiranju poslovnih objekata lider u Crnoj Gori i regionu

Anela Čekić na "Večeri dijaspore": Gusinju, kao mladoj i nerazvijenoj opštini, potrebna pomoć Vlade i iseljenika

Svako ko uloži cent u Gusinje radi to zbog budućnosti svoje djece, svog naroda i opšteg dobra. Gusinje je jednako grad svih nas, poručila je Čekić

Željko Madžgalj, speleolog: Đalovića pećina počinje tamo gdje se većina pećina završava

Posebna atrakcija biće žičara sa gondolom koja će prevoziti posjetioce od manastira Podvrh, kroz klisuru do same pećine. Gondolska žičara će biti još jedan atraktivni segment ove ponude jer ide preko vrletnih strana Đalovića klisure i pruža neponovljiv pogled na prostor koji je zaštićen kao spomenik prirode. Vožnja žičarom traje oko šest minuta a najveći raspon je oko 750 metara sa najvećom dubinom od 220 metara. Žičara je bila, svakako, najekološkija varijanta pristupa pećini, mada je neminovno da će uslužni putevi do stubova žičare, koji su neophodni, donekle devastirati prostor. Ipak, radi se o privremenim radovima koji će kasnije, nakon završetka, biti saniranin u najvećoj mogućoj mjeri, rekao je Madžgalj

Toronto: Uprava za dijasporu spremna da pomogne crnogorskim udruženjima u Kanadi

Delegacija se srela sa predstavnicima Udruženja Crnogorsko kulturno društvo Toronto, kao i sa članovima Crnogorskog kulturnog udruženja „Vladika Danilo“ iz Toronta. Na sastanku sa predstavnicima CKU “Vladika Danilo” je razgovarano o stanju i prilikama u dijaspori u Kanadi, aktivnostima Uprave za dijasporu i načinima da se, uprkos razdaljini, veze i saradnja između matične države i dijaspore u Kanadi održe i učine kvalitetnijim i sadržajnijim

Sastanak dijaspore sa predstavnicima CG u Čikagu: Bar i Bijelo Polje ne zaboravljaju zavičaj

Direktor Uprave za dijasporu mr Predrag Mitrović istakao je zadovoljstvo saradnjom koju ta institucija ima sa udruženjem “Rumija” iz Čikaga, koje je i u dijaspori i matici poznato i priznato po svojim rezultatima. “Mi u Upravi za dijasporu cijenimo i vrednujemo rezultate koje ostvaruju naša udruženja u svijetu, a svoje aktivnosti i projekte prilagođavamo potrebama i interesima nase dijaspore”, kazao je Mitrović

Održani „Otvoreni dani ambasada“

„Otvoreni dani ambasada“ organizovani su u brojnim diplomatsko-konzularnim predstavništvima Crne Gore i to u Belgiji, Mađarskoj, Kini, Argentini, Grčkoj, Italiji, Francuskoj, Poljskoj, Sjevernoj Makedoniji, Sloveniji, Turskoj, Ruskoj Federaciji, SAD-u, Austriji, Njemačkoj, Švajcarskoj Konfederaciji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske

U Istanbulu proslavljeno 30 godina Udruženja Bosna Sandžak, ambasador Kastratović najavio otvaranje generalnog konzulata

U okviru proslave emitovan je i tridesetominutni film o istorijatu udruženja od osnivanja do danas. Svečani dio završen je obraćanjem ministra unutrašnjih poslova Republike Turske Suleyman Soylua koji se dan ranije vratio iz prve zvanične posjete Crnoj Gori. Soylu je iskazao zadovoljstvo prijemom i gostoprimstvom, ali i ljepotama Crne Gore, i izrazio nadu da je posjeta samo početak buduće još uspješnije saradnje Crne Gore u Turske

Crnogorski iseljenici iz Južne Amerike u posjeti postojbini, sastali se i sa Milom Đukanovićem

Delegaciju iseljenika činili su Federiko Tomašević (vlasnik banaka u Argentini, Paragvaju i Urugvaju), Ariel Radović (finansijski sektor, zastupa tri kompanije mesne industrije i pivaru), Matias i Marcos Pejušković (organizatori muzičkih i sportskih događaja koji su zainteresovani i za plasman vina u Crnu Goru), Marta Martinović (nafta, aluminijum i gvožđe), Giljermo Radović (arhitekta, zainteresovan za enterijere u hotelima), Frederico Larruy (advokat na tržištu nekretnina)

 Udruženje “Luksemburg-Crna Gora” uručilo Domu zdravlja Rožaje i bolnici u Beranama medicinsku opremu

Donaciju, koju je to udruženje, na čelu sa predsjednicom dr Christiane Kieffer, obezbijedilo od klinike Robert Schuman, čini 36 bolničkih kreveta, dva specijalna stola za ginekologiju i 17 bolničkih ormara

 Crnogorski džudisti posjetili ZK „Bihor“: Najsrdačniji doček u karijeri

Za takmičenje u Luksemburgu prijavljeno je 463 takmičara iz 51 države svijeta. Reprezentaciju Crne Gore predvodi Omer Nurković, trener reprezentacije, a sastav takmičara čine: Jusuf Nurković (kategorija do 60 kilograma), Srđan Mrvaljević, svjetski prvak u džudou (kategorija do 90 kilograma), i Anto Drubeta (kategorija do 100 kilograma)

„Dani dijaspore – iseljenika“ dogodine u Bijelom Polju

Četvrta po redu manifestacija „Dani dijaspore – iseljenika“ sljedeće godine biće organizovana u Bijelom Polju. To je odlučeno na sastanku direktora Uprave za dijasporu, mr Predraga Mitrovića, sa predsjednikom Opštine Bijelo Polje Petrom Smolovićem. Dogovoreno je da manifestacija bude održana 31. jula naredne godine

Milo Đukanović u Njujorku sa iseljenicima: Predsjednik zahvalio dijaspori za lojalnost Crnoj Gori

Razgovarano je o procesima u našoj zemlji i regionu, u kontekstu integracionih aspiracija, dostizanja evropskih vrijednosti i standarda i povećanja kvaliteta života građana

Iseljenik iz Švedske Veselin Mijač donirao 180 hiljada eura za obnovu OŠ “Milorad Musa Burzan” u Podgorici

U protekle tri godine Mijač je uložio u Crnu Goru 45 miliona eura. Dobitnik je ovogodišnje nagrade Uprave za dijasporu za unapređenje privrednog partnerstva. Nedavno je izabran za predsjednika prvog Udruženja Crnogoraca u Švedskoj “Sloga”, koje je osnovano na njegovu inicijativu

Lijep gest Rama Dabezića iz Čikaga: Rodnom kraju poklonio plac vrijedan 100.000 eura

Ovo je bila moja želja. Razmišljao sam, dogovorio se sa sinovima, tamo smo u Čikagu već dvije decenije, ne koristimo to zemljište, a ono je upravo pored džamijskog groblja. Odlučio sam, iako ga nisam zaradio već su mi ga ostavili preci, da ga predam za proširenje groblja i već sam dao potpis kod notara, rekao je Dabezić

SADRŽAJ II & III - broja

Prvi Crnogorci u Americi: Tragovima zlatne žile

Među prvim desperadosima u zapadne krajeve su došle i grupe iz Crne Gore, privučene pričama o zlatu i bogatstvu. Prvi pisani podatak o Crnogorcu na zapadu vezan je za ime Johna Vickovića. I na Aljasci su Crnogorci ostavili svoj trag i duh, a u mnogim slučajevima su i sopstvenim životom doprinjeli razvoju američke nacije. Svakako, najpoznatiji je John Hajduković, čovjek čija se kuća danas smatra američkim nacionalnim blagom. Tu je Mike Stijepovich, koji je bio guverner Aljaske...

ZK “Bihor” proslavio deset godina postojanja: Nastavljamo da unapređujemo svoje programe i veze sa zavičajem i Crnom Gorom

Predsjednik UO ZK “Bihor” Esko Halilović, sekretar Hamdija Rastoder i Remzija Hajdarpašić, prvi predsjednik UO ZK, naglasili su da je Crna Gora njihova jedina domovina, Petnjica i Bihor – zavičaj

Podgoričanin osvaja američko tržište: Lekićevi proizvodi bilježe uspjehe na Amazonu

 
 “’Belt Organizer’ je trenutno i drugi na listi 'Most Wished for' proizvoda u svojoj kategoriji. To je rang koji se proračunava na osnovu broja ljudi koji su kliknuli na opciju ‘želio bih ovaj proizvod’. Veoma smo zadovoljni uspjehom, jer je Amazon trenutno najzasićenije tržište na kojem je veoma teško biti visoko rangiran”, kazao jeLekiću razgovoru za Portal Revije Fokus

Crnogorac koji je postao legenda: Jovo Džon Hajduković ostavio neizbrisiv trag u istoriji Aljaske

Na prostoru veličine jedne petine Sjedinjenih Američkih Država, Džon je na početku dvadesetog vijeka Indijancima bio otac, zakon, zaštitnik, trgovac od Velike Delte do kanadske granice. U portazi za svojim ćupom zlata, čunom je stigao do do gornjeg toka rijeke Tanane...

IN MEMORIAM: Saniha Sana Čekić, djevojčica za kojom plače Njujork

ako mlada, a već je imala planove za budućnost: da jednog dana bude doktor ili advokat... Da od bolesti liječi ljude znanjem i stručnošću, a siguran sam, i svojom dobrom voljom i ljubavlju, ili da se riječju bori i u sudnici sprovodi zakon u djelo... Možda, pomislićete, previše za njena nejaka pleća... Ali, za Sanihu ništa nije bilo teško...

Tamara Rađenović ponovo nastupila u Karnegi holu: Uživala sam, kao da sam bila kod kuće (VIDEO)

Ljubiteljima opere u koncertnoj sali Vejl Tamara Rađenović predstavila se programom “Le Rose del Mediteraneo”, koji je proteklog ljeta izvela i u Crnoj Gori. Na repertoaru su bile arije iz opusa Vivaldija, Mocarta, Belinija, Pučinija, kao i kompozicije španskih umjetnika - što je publika ispratila gromoglasnim aplauzom

 

Bjelopoljka stigla do "Voga": Katarina Zlajić ima tek 27 godina, a već se proslavila u dizajniranju nakita

Od jedne platforme za promociju mladih dizajnera nakita u Londonu, koja ima svoj sajt i šop gdje promoviše mlade i podržava ih, izabrana je među 100, a potom među 50 najboljih dizajnera

Alen se vratio u rodno Gusinje bez znanja maternjeg jezika, a danas je uspješan košarkaški menadžer: "Amerikanac" pomjera granice

Alen je s ocem, majkom, bratom i sestrom 1993, u jeku rata, kao šestogodišnjak otišao prvo u Brazil, gdje su živjeli godinu dana, a potom u Džonson Siti, gdje su roditelji otvorili restoran, a oni se školovali. Živjeli su tipičan život jedne američke porodice. Međutim, pošto nisu imali odgovarajuća dokumenta da ostanu u Americi, morali su da se vrate u rodnu grudu. Rugovac je tada imao 20 godina i započinjao novi život

Rodoljub Šofranac, profesor i dječji pisac iz Amerike: Htio sam da promijenim ime, ali mi otac nije dao – da ne zaboravim odakle sam

Rodo je jedan od onih koji su odavde otišli i koji su živjeli svoj američki život. Iako je univerzitetski profesor i pisac, o njemu se malo zna kod nas. Skromno mi pokazuje jednu od dječjih knjiga koje je napisao. Uglavnom ih poklanja siromašnima i djeci po domovima širom svijeta. Njegovih knjiga nema jedino u Australiji i na Antarktiku. U više od 130 mjesta podijeljeno je 5.000 njegovih knjiga

Kemal Musić: Mitraljez Gaja Brđanina

Otkada je došao iz rata, volio je da sjedi sam na brežuljku pored kuće i da sluša huk Lima. A kada je pruga prošla kroz Limsku dolinu, Gajo je, sa svog mjesta na brežuljku pored kuće, ispraćao vozove. Njihova tutnjava ga je podsjećala na rafalnu paljbu, i činilo mu se da se od treska vozova lome vrbova stabla što su se uzdizala nad Limom. Kad bi metalna lomljava vozova „pomjerila linju fronta“ Gajo bi osjetio na svom ramenu ruku brkatog komadira čete.

- Bravo ti ga, druže Gajo!

“Dani bošnjačke kulture u Luksemburgu” 30. novembra i 1. decembra

Ova dvodnevna manifestacija svake godine okupi veliki broj doseljenika sa prostora bivše Jugoslavije u Luksemburgu, kao i Belgije, Holandije, Njemačke i Francuske. Ove godine najavljeni su i gosti iz Švajcarske, Slovenije i SAD

Selma Redžepagić, nutricionistkinja iz Kanade: Hranom rješava zdravstvene tegobe klijentima od Australije do Amerike

Baka sa mamine strane koja je živjela u Gusinju je uvijek imala jasne smjernice kojih se pridržavala u pogledu toga šta je zdravo a šta nije, i odnosno zašto se ne jede hrana “kupljena u čaršiji“. Nisam se suočavala sa većim zdravstvenim problemima, ali dolazim iz porodice u kojoj smo imali slučajeve kardiovaskularnih bolesti koje obuhvataju visok krvni pritisak, povišen holesterol i trigliceride, dijabetes tip 2, alergije, autoimuna stanja i, nažalost, karcinome, od kojih tri sa smrtnim ishodom. Većina navedenih stanja je i bila uslovljena ishranom i povišenim nivoom stresa, kaže Selma Redžepagić

Rasim Muminović (71) istrčao Njujorški maraton: 42.195 metara za sestru Enisu oboljelu od raka (VIDEO)

“Zvali su me iz organizacije maratona da u petak, dva dana trke, na svečanoj ceremoniji nosim zastavu Crne Gore, što mi je bila velika čast”, kaže Muminović za Portal Revije Fokus. Muminović, međutim, nije imao nijedan komad odjeće sa obilježjima Crne Gore. Ali, odmah je nađeno rješenje. “Konzul Amer Cikotić mi je dao duksericu sa grbom i natpisom natpisom MNE, a mlađa ćerka Belma, koja je istrčala jedan maraton, preko interneta je naručila šal sa grbom Crne Gore, na kojem je printala moje prezime. Takođe, printala ga je i na trenerci”, kaže Muminović

Bihorci u dijaspori: Prezime (H)Adrović najbrojnije u Luksemburgu

Zbog stereotipa koji se „njeguju“ do danas, talasi iseljavanja iz Bihora trajali su sve do sedamdesetih godina 20. vijeka. O toj najbrojnijoj, a zaboravljenoj dijaspori iz Crne Gore, malo se govori i zna. Službeni kontakti i mediji „tek sad otkrivaju“ da četvrta-peta generacija muhadžera (izbjeglica) u Tursku jedva čeka da čuje „riječ iz starog kraja“, grčevito čuvajući običaje predaka, koji su tamo došli „mimo svoje volje“

Ćazim Džaferović iz Njujorka uplatio godišnju zakupninu Narodnoj kuhinji iz Bara: “Ima li veće sreće nego nekome pomoći kada možete” (VIDEO)

Njegova uplata za jednogodišnji zakup prostora za Narodnu kuhinju za nas je ogromna olakšavajuća okolnost, jer svakog mjeseca smo razmišljale kako ćemo od naših članarina sakupiti dovoljno novca za ovu svrhu. Sada možemo biti mirne, a novac od članarine usmjerićemo za nabavku namirnica”, ističe Vujović, koja navodi da u ovom trenutku svakodnevno kuvaju hranu za 153 korisnika, a počeli su u novembru prošle godine sa manje od 100 obroka dnevno

Članovi KC “Rumija”: U Čikagu prvu kafu pijemo kao u Mrkojevićima

KC “Rumija” su u Čikagu osnovali 1996. iseljenici iz Mrkojevića. Sada broji preko 200 članova svih generacija, uključujući i one iz prvog talasa emigracije u SAD pedesetih godina prošlog vijeka. Među osnivačima su ugledni članovi barske dijaspore u Čikagu i SAD - Fado Redžović, Ramo Peročević, Redžo Nikezić, Bećo Ćubič, Bečo Vulič, Avdija Perazić...

Novi broj časopisa “Komun@” kompletan posvećen crnogorskoj dijaspori

Priča o Evi, Ani i Faldinu

U ovom broju “Komune” je nekoliko tekstova o aktivnostima Uprave za dijasporu u prethodnom periodu među kojima je tekst mr Ivana Jovovića o izradi web aplikacije dijaspore Crne Gore pod naslovom “Iseljenici u jedinstvenoj bazi“, zatim tekstovi o iseljeničkim knjižicama, online kursu crnogorskog jezika, konkursu za sufinasiranje projekta dijaspore, ljetnjoj školi jezika i kulture “Crna Gora moja postojbina“, kao i tekstovi o nekadašnjoj Matici iseljenika, Centru za iseljenike i Savjetu za saradnju sa dijasporom. Tu je i tekst o ovogodišnjim nagrađenim pripadnicima dijaspore, kao i tekst Milice Radojičić o Danima dijaspore – iseljenika koja se ove godine po treći put održava u organizaciji Uprave za dijasporu

 

Poslije Drugog svjetskog rata Eva je sa svoje dvoje djece prinudno zadržana u Beranama gdje je radila i stanovala u ovdašnjoj beranskoj bolnici u kojoj su, pod upravom dr Nike Labovića, imali obezbijeđen smještaj, hranu i sve uslove za koliko-toliko normalan poslijeratni život. U početku su ljudi po malo zazirali od njih, ali vrlo brzo svi su ih u Beranama zavoljeli, prihvatili kao svoje, zbližili se i sprijateljili, nesebično dijeleći sa njima svo ovdašnje poratno i dobro i zlo. Tako je Eva stekla nove beranske koleginice i prijateljice, Ana drugarice ali i udvarače, a Faldin je ponajbrže od njih postao omiljen u društvu zbog atraktivnog mečeta Meja sa kojim je provodio vrijeme, hranio ga, dresirao i sa njim zabavljao Berance, vidajući na taj način i sebi i njima ljute i još uvijek svježe ratne rane koje su u Beranama zajedno bolovali

Održana sjednica drugog saziva Savjeta za saradnju sa dijasporom: Za predsjednika izabran prof. dr Milenko Perović

Za potpredsjednike Savjeta za saradnju sa dijasporom izabrani su: Ismet Ramčilović (BiH), Danijela Đurđević (Italija), Bedri Gul (Turska) i Nikolas Klisić (Latinska Amerika)

Milo Đukanović na “Danima dijaspore”: Sve nas je okupila ljubav prema Crnoj Gori

Smatram izuzetno važnim podsjećanja na istorijske ličnosti i događaje vezane za naše iseljeništvo, kao i pominjanje potomaka i istaknutih predstavnika dijaspore danas, što sve zajedno svjedoči o kontinuitetu neraskidive povezanosti sa maticom. Ima primjera kroz istoriju da su narodi ostajali bez država, ali da su opstali i obnovili države zahvaljujući i svojim ljudima u rasijanju. Pokazali su to naši Crnogorci, Srbi, Albanci, Bošnjaci, Hrvati, Muslimani iz cijelog svijeta kada su masovno došli da na referendumu 21. maja 2006. godine daju glas za obnovu svoje države, rekao je Đukanović

Milo Đukanović uručio nagrade istaknutim iseljenicima i organizacijama dijaspore (VIDEO)

 

Nagrada za očuvanje državnog identiteta i pripadnosti Crnoj Gori dodijeljena je prof. dr Milenku Peroviću, za doprinos u oblasti kulture Veljku Bulajiću, za doprinos u oblasti nauke prof. dr Nadeždi Basari, za doprinos u oblasti diplomatije i promocije Crne Gore Refiku Radončiću, za doprinos u oblasti sporta Dušku Ivanoviću, za dobročinstvo Kulturnom centru “Rumija” i za unaprjeđenje privrednog partnerstva sa Crnom Gorom Veselinu Mijaču

Đukanović se sreo sa predstavnicima iseljenika iz Meksika, Paragvaja, Argentine i Ognjene zemlje

Na centralnoj proslavi Dana dijaspore-iseljenika, predsjednik Đukanović se sreo i sa predstavnicima naših iseljenika iz Meksika, Paragvaja, Argentine i Ognjene zemlje koji borave u Crnoj Gori na njegov poziv nakon posjete Južnoj Americi.

Uprava za dijasporu snimila dokumentarni film “Nema Bara do cara” (VIDEO)

Ovaj film predstavlja poklon Uprave za dijasporu gradu Baru. Autor scenarija je mr Ivan Jovović, a film je nastao u produkcijskoj kući “Bijeli Pavle”, Dragana Mitova Đurovića

  "Crna Gora moja postojbina": Bećo došao sa drugog kontinenta da upozna zemlju svoje majke

 

Djeca iseljenika porijeklom iz Crne Gore borave na Ivanovim koritima od 20. do 30. jula. Pohađaju ljetnju školu jezika i kulture "Crna Gora moja postojbina". Kroz igru, zabavu, edukativne radionice, brojne obilaske, unapređuju znanje jezika i upoznaju kulturnu, istorijsku i prirodnu baštinu Crne Gore.

U čast Dana državnosti, ispred Skupštine Toronta podignuta zastava Crne Gore

Zastavu je ove godine podigao Branko Aleksić, jedan od osnivača Crnogorskog kulturnog društva iz Toronta. Ova manifestacija se održava od 2017. godine ispred Skupštine grada, gdje živi i najveći broj iseljenika u Kanadi.

Crnogorsko-britansko društvo “Montenegro-UK Society” proslavilo Dan državnosti: Da nije bilo 13. jula ne bi bilo 21. maja

 

Crna Gora je 13. jula 1878. godine na Berlinskom kongresu priznata kao suverena država. Istog datuma 1941. godine, Crna Gora se digla na ustanak protiv fašističkog okupatora. Ono što je fascinantno je da je Trinaestojulski ustanak u Crnoj Gori bio organizovan od KPJ, ali da je privukao u oružanu borbu široke narodne mase nadahnute željom za slobodu. On je time prerastao u opštenarodni ustanak te samim tim postao jednistven po svojoj koncepciji. To je bio prvi ustanak jednog naroda protiv fašizma u Evropi tokom Drugog svjetskog rata. Tada su novine u cijelom naprednom svijetu pisale o ustanku u malenoj Crnoj Gori, ali velikoj po hrabrosti i po svom slobodarskom duhu, rekao je predsjednik Crnogorsko-britanskog društva “Montenegro-UK Society”, Neven Pajović

Fondacija Gusinje donirala područnom odjeljenju gimnazije u Gusinju računare

Iz Fondacije Gusinje je saopšteno da su obezbjedili 16 račcunara, dva laptop projektora i projekciono platno, a donacija je vrijedna 12.500 dolara

U Frankfurtu proslavljeno 13 godina nezavisnosti Crne Gore

Proslavi su prisustvovali direktor Uprave za dijasporu Predrag Mitrović, ministar savjetnik u ambasadi Crne Gore u Berlinu Hamdi Hasani, generalni konzul Branislav Karadzić, konzul Dejanom Vuković, vice-konzulica Ilirjana Cungu-Medojević, generalna konzulica Republike Kosova u Frankfurtu Fatmire Musliu, konzul Republike Kosova u Frankfurtu Fidan Ibrahimi, konzul Bosne i Hercegovine u Frankfurtu Almir Hasanović i član predsjedništva Nacionalnog savjeta za strance i predsjednik Komisije za migraciju u Luksemburgu, Munir Ramdedović

Crnogorsko kulturno društvo proslavilo 13. jul, Dan državnosti

 

Druženje je organizovano u parku Lakeside, blizu Toronta. Crnogorsko kulturno društvo je formirano 1971. godine u Torontu i istinski je ambasador Crne Gore.

 

Formiran odbor NVO “Prijatelji Plava” iz Čikaga

 Za predsjednika je jednoglasno izabran Izet Mehmedović, a članovi odbora su donirali novac za projekat koji je pokrenula ta NVO – “Put Hridska krivina - Hridsko jezero

Čikago: Gradonačelnik Podgorice sa iseljenicima razgovarao o saradnji i potencijalima Crne Gore

Gradonačelnik je izrazio poštovanje prema crnogorskim iseljenicima, ocjenjujući da oni svojim odnosom prema poslu i radnim navikama treba da budu uzor svim našim ljudima

Njemačka: Održana Balkanijada, organizatori i učesnici prezadovoljni

Balkanijada je najveći sportski događaj koji se dugi niz godina održava u gradu Arnsbergu. Namjera organizatora je da okupe mlade ljude, sportiste i naše saradnike i prijatelje, kako iz Crne Gore, tako i iz zemalja iz okruženja, da se u sportskom duhu zabave, još više učvrste saradnju i povežu porodice koje dolaze u velikom broju”, kazali su predsjednik Udruženja Soko Šabotić i generalni sekretar Izet Đozović

 

Knjiga priča Ferida Muratovića, „Čovjek u vodi“, ugledala svjetlost dana

“To je Muratovićeva četvrta knjiga i prva knjiga proze koja, kroz devet priča, tretira zlohudu sudbinu dječaka zarobljenog u bihorskim bespućima, osuđenog da od malih nogu svoju sudbinu uzme u svoje ruke”, zapisano je u  jednom od osvrta na ovaj rukopis

 

SADRŽAJ I - broja

-U posjeti Generalnom konzulatu u Njujorku: Dobri odnosi sa SAD utiču i na to da crnogorski državljani imaju olakšan pristup dobijanju viza

Crna Gora ima odlične bilateralne odnose sa SAD koji su potvrđeni, ne samo njihovom odlučujućom podrškom za prijem naše zemlje u NATO, nego i posjetama zvaničnika na visokom nivou. Podsjetiću, potpredsjednik Majk Pens posjetio je našu zemlju. Premijer i predsjednik Crne Gore su imali više posjeta i susreta, kako u SAD, tako i na međunarodnim skupovima, i sa predsjednikom Donaldom Trampom, i sa drugim zvaničnicima State Departmenta. Sve je to potvrda odličnih prijateljskih odnosa dvije zemlje, kaže ambasador Stamatović

-Sjećanje na vrijeme kada je voljeti Crnu Goru bila velika hrabrost: “Tamatua”, nego što!

 

Kafe-bar Tamatua, jedan od malobrojnih u tadašnjem Titogradu, otvoren je početkom osamdesetih godina prošlog vijeka. Njegov vlasnik bio je Rasim Rasko Hadžiahmetović.Na krovu Tamatue ponosno se vijorila crnogorska zastava, koja je mnogo godina kasnije postala zvanična zastava samostalne države Crne Gore. A tada je bilo ravno hrabrosti istaći javno tu crnogorsku zastavu

Anketa sa iseljenicima: Da li je nezavisna Crna Gora ispunila očekivanja?

Veliki doprinos obnovi nezavisnosti Crne Gore dali su iseljenici. Prije 13 godina mnogi od njih su došli u Crnu Goru da zaokruže sudbonosno DA. Pitali smo neke od njih da li je nezavisna Crna Gora ispunila njihova očekivanja?

-Yale University: Kemal Cecunjanin diplomirao kao jedan od najboljih studenata

Kemal, rođen 1979. godine u Bruklinu (NY), kao devetnaestogodišnjak odlazi na Bliski istok gdje provodi deset godina, studirajući vjeronauku. Prvo je bio u Siriju, gdje počinje sa studiranjem arapskog jezika na Univerzitetu u Damasku. Ubrzo nakon susreta sa velikim učenjakom Šejh Nuh Ha Mim Keller-om, prelazi u Jordan, da bi pohađao Šejhova predavanja i učenja, i nastavio sticanje znanja na tradiconalan način. U Ammanu završava program arapskog jezika na Qasid institutu za jezike

Hiljade kilometara nijesu prepreka: Crnogorci u Melburnu proslavili Dan nezavisnosti (VIDEO)

Počelo se intoniranjem crnogorske himne, koju su svi prisutni dostojanstveno ispratili i glasovno podržali. Prije početka proslave goste je pozdravio Josip Lukić, glavni organizator i potpredsjednik MEAA, nakon čega im se obratio predsjednik udruženja Mihailo Mandić

- Mustafa Mrkulić o svojoj karijeri, poznanstvu s Muhamedom Alijem, Robertom De Nirom kojeg je greškom izbacio iz svog lokala... (I dio)

Gusinjanin Mustafa Mrkulić imao je bogatu boksersku karijeru koju je 1976. započeo u Sarajevu. Od perspektivnog momka ubrzo je stasao u ozbiljnog takmičara koji je razmjenjivao udarce sa tada najboljim takmičarima Jugoslavije. Idol mu je, kao i vjerovatno većini boksera, bio Muhamed Ali kojeg je imao čast da upozna, a nedavno je prisustvovao i njegovoj dženazi

Sjećanje Mustafe Mrkulića na "brbljivca iz Kentakija": Muhamed Ali će uvijek živjeti (ii-dio)

Nijesam ni pretpostavljao da ću ga jednog dana upoznati, ali, eto, desilo se. Prvi put sam ga sreo na Muslimanskoj paradi u Njujorku. Maršal parade bio je Muhamed, a te godine uveliko je bjesnio rat u BiH. Ispred Alija je išao konjanik sa bosanskom zastavom, a ja sam išao pored svoga idola. Normalno, išlo je i obezbjeđenje oko nas, a u jednom trenutku neki čovjek koji je stajao na ćošku ulice počeo je da trči ka nama. Niko ga nije zaustavljao. Bio je to major grada, Dikens, koji je čekao da pozdravi Muhameda Alija

Priča iz Astorije: Mrkijev susret sa Robertom de Nirom (III-dio)

Upozorio sam ga da je u pitanju klub i da ne može da uđe ukoliko nije član. On je pokušao nešto da kaže, a ja sam kazao da smjesta izađe i za njim sam zatvorio vrata. Na to mi je prijateljica povikala da je to Robert de Niro...

Potomci Nikole – Nika Jabučanina nakon 100 godina došli na đedovinu 

Đurđa i Ruža, rođene u Argentini, crnogorski jezik naučile su od oca i majke, dok ga Lito još uči od tetaka, koje mu pomažu kao prevodioci dok „povezuje“ crnogorsku dijasporu iz Latinske Amerike sa matičnom državom – Crnom Gorom

Dan nezavisnosti u Luksemburgu: Slavilo više od 700 zvanica

Svečanosti, koju su organizovala udruženja iz Luksemburga, Njemačke i Belgije, prisustvovali su ministar inostranih poslova Luksemburga Žan Aselborn, gradonačelnik grada Rumelanža Henri Haine, ambasador Crne Gore u Belgiji Vladimir Radulović, generalni konzul Crne Gore u Frankfurtu Branislav Karadžić, reis Islamske zajednice Crne Gore Rifat Fejzić, ministar saobraćaja Osman Nurković, ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović, direktor Uprave za dijasporu Predrag Mitrović, gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković, predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović...

Crnogorsko društvo “Montenegro-UK Society” proslavilo Dan nezavisnosti

U velikom broju slučajeva Crnogorci su se afirmisali i integrisali u zemljama zapadne Evrope i svijeta i postali cijenjeni stručnjaci, radnici, naučnici itd. Ljudski potencijal koji Crna Gora ima u zemlji i inostranstvu može i mora da predstavlja jednu od ključnih pretpostavki za dalji razvitak naše zemlje. Uspješno je ostvaren jedan od strateških vanjsko-političkih ciljeva Crne Gore, članstvo u NATO, čime je uveliko osnažen crnogorski suverenitet i integritet. To je jedan od značajnih koraka naše zemlje na putu ka punom članstvu u Evropsku uniju, istakao je Pajović

Izabran novi saziv Savjeta za saradnju sa dijasporom – iseljenicima

Savjet čine predstavnici dijaspore - iseljenika, predstavnici organa državne uprave, nadležnog odbora Skupštine Crne Gore, opština i drugih institucija i udruženja i istaknute ličnosti koje su se afirmisale u oblastima saradnje sa dijasporom - iseljenicima

Saladin Dino Burdžović: Ista krv

Ni slutio nijesam da ću bukvalno prvoga dana na PMF-u, u studentskom bifeu, upoznati Zilhu. Rođenu Beograđanku! Očekivao sam Jelene, Dragane, Ljiljane i sve druge ali osobu baš sa ovakvim imenom sigurno ne. Nije nikada bila u Crnoj Gori, niti makla gdje dalje od Valjeva na jug. Ona je praunuka Ferhana Hadrovića, najmlađeg sina Huseinovog koji ne isprosi lijepu Eminu u Latića već nehotice posta jedini svjedok krvavog kraja Stevana Jaćimovića i Elmaza Begovića. To što je vidio prenosio je na svoje potomke a ovi dalje na svoje da bi na kraju predanje o usudu poslednjih naslednika Jovan bega stiglo do Zilhe

- Amina Marković, reprezentativka Crne Gore

Ženska seniorska reprezentacija Crne Gore počela je pripreme za izazove koje ih očekuju u naredna dva mjeseca, prvo na Igrama malih zemalja, a potom i na Eurobasketu. Među izabranicama Jelene Škerović našlo se i ime Njujorčanke Amine Marković (23 godine).

  • Najnovije

  • Najcitanije

SPECIJALNO IZDANJE


 

Video dana

BISERI

VIC NEDELJE